Ramsar

EUROPARC FEDERATION

Parkovi DINARIDI

DanubeParks

DanubeParks

The European Charter for Sustainable Tourism in Protected Areas

SavaParks

euroNATUR

European Stork Villages

Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije

Bio portal

 



Posjetite nas na:
F LL
LILL

Weather by Freemeteo.com

Sava TIES

sava TIES

>> Novosti - Sava TIES

>> Cilj projekta

>> Radni paket/aktivnost

Započeo projekt #Sava TIES

Projekt regionalnog značaja “Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama“ – Sava TIES započeo je 1. lipnja 2018. godine. Tijekom iduće tri godine projekt će se provoditi na području četiri zemlje kojima protječe rijeka Sava - Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Cilj je pronaći učinkovito rješenje za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka. To su biljke koje prirodno ne žive na našem području, već su unesene namjernim ili nenamjernim ljudskim utjecajem. Nekontrolirano se šire slivom rijeke Save, imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste ili ih čak u potpunosti istiskuju, smanjuju plodnost tla, zarastaju obradive poljoprivredne površine, uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava i sl. Ukratko – mijenjaju prirodna staništa od europskog značaja i iznimno ih je teško iskorijeniti. One nisu samo problem zaštite prirode, već imaju i negativan učinak na zdravlje ljudi i uzrokuju velike gospodarske gubitke. Procjenjuje se da šteta koju imaju na svjetsku ekonomiju iznosi oko 1.4 bilijuna dolara godišnje, tj. oko 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva.
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije (Europski fond za regionalni razvoj – ERDF i program IPA). Ukupna vrijednost iznosi 1.604.137 €! Partneri na projektu su Zaklada EuroNatur, Javni zavod Krajinski park Ljubljansko barje, Javna ustanova Park prirode Lonjsko Polje, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać, Centar za životnu sredinu, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode AP Vojvodine, Pokret Gorana Sremska Mitrovica i JP Vojvodinašume.
U sklopu projekta, na sedam područja u četiri zemlje, testirat će se različite metode za učinkovito uklanjanje biljaka poput japanskog dvornika, čivitnjače i pajasena, koje već uzrokuju ozbiljne štete u slivu rijeke Save. Naglasak je na međusektorskoj suradnji jer jedino učinkovitom suradnjom različitih struka, nacionalnih/lokalnih vlasti i lokalnog stanovništa možemo doći do željenih rezultata.
Ovaj projekt važan je također s gledišta jačanja i unapređenja Mreže parkova uz rijeku Savu (Sava Parks Network) čiji je dugoročni cilj očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti rijeke Save od izvora do ušća, njenih pritoka i poplavnih površina, bioraznolikosti, povoljnog ekološkog stanja i kulturnog nasljeđa.
Invazivne strane vrste glavni su izazov za zaštitu bioraznolikosti u 21. stoljeću. Ujedno, one su glavni izazov pred nama! Pratite nas na službenoj internet stranici i na
društvenim mrežama! Posjetite našu ljepoticu rijeku Savu, fotografirajte, objavite... i ne zaboravite koristiti #SavaTIES!




Novosti - Sava TIES

Upoznaj invazivne biljke – različiti aspekti amorfe
(17. travnja 2019. godine)

Lonjsko polje

Amorfa ili čivitnjača (Amorpha fruticosa) jedna je od petnaest vrsta roda Amorpha. Sve rastu u Sjevernoj Americi i pripadaju porodici mahunarki (lat. Papilionaceae). Ime „amorpha“ znači „bezoblično“ jer sve vrste amorfe imaju cvijeće sa samo jednom laticom umjesto pet poput većine drugih mahunarki. Ova latica je tamno ljubičaste boje, koja daje živopisan kontrast s jarko žutim polenskim vrećicama kada je biljka u punom cvatu. To je bio razlog njenog unosa u Europu početkom 18. stoljeća (oko 1724.) kao vrtnog grmlja.

Američki Indijanci koristili su grančice amorfe kao posteljinu, a europski doseljenici iskušali su je kao Indigo (rod mahunarki starog svijeta) kao mogući izvor plave boje. Naizgled rezultat nije bio uvjerljiv, stoga su nazvali grm “Bastard Indigo”.

Već više od 200 godina biljka se prodaje i koristi za uređenje vrtova, a u prvoj polovici 20. stoljeća željeznički inženjeri počeli su je saditi na pružnim nagibima u močvarnim područjima. To se također prakticiralo kod Novske, gdje željeznička pruga prema Bosni prelazi Veliki Strug, Savu i Unu, područje poznato po velikim i neredovitim poplavama. Plan je bio da se na taj način učvrste labava tla novih željezničkih trasa, ali upravo je ovdje Amorpha fruticosa pokazala svoju ekstremnu invazivnu sposobnost. Vrlo brzo su sićušne mahune (plodovi) ispunjene brojnim malim sjemenkama, pronašle put do drugih mjesta izrovanog tla i pune osvjetljenosti površine pogodne za rast. Na novim cestama i šumskim stazama amorfa je počela stvarati šikare poput živice i odatle se proširila na prostore gdje je suvremeno šumarstvo stvorilo velike blokove posječenih šuma. Puno prije nego što bi prirodna slavonska hrastovina mogla ponovno izrasti, amorfa je prekrila šumske plohe i učinila ih izuzetno teškim i skupim za obnovu slavnih šuma hrasta lužnjaka.

Daljnji poticaj za širenje amorfe bile su nepristupačne minirane površine nekadašnjih pašnjaka tijekom rata od 1991. do 1995. godine. Napogođenije područje bilo je Poganovo polje u blizini Mlake, gdje amorfa i danas pokriva mnogo hektara kao ujednačena šikara do četiri metra visoka.

Usprkos svemu, amorfa je pokazala neočekivanu novu stranu: postala je izvor vrlo aromatičnog meda koji se izuzetno dobro prodaje! Već više od 10 godina veliki kamioni s više od 100 pčelinjih košnica dovoze se u amorfske šikare na cijelom području Lonjskog polja, Mokrog Polja i Sunjskog polja krajem proljeća i početkom ljeta. Zajedno s medom od mente (lat. Mentha pulegium)  i ukusnim bijelim vinom „Škrlet“ danas je dio kulinarskih specijaliteta Parka prirode Lonjsko polje.

Još jedna pozitivna stavka za amorfu je njezina korist za određene vrste ptica: divlja grlica (lat. Streptopelia turtur) i rusi svračak (lat. Lanius collurio) mogu se naći u gotovo svakoj šikari amorfe. Dakle, odnos između dobrih i loših, opasnih ili korisnih svojstava ovog invazivnog američkog imigranta nije lako definirati.

Autor teksta: Prof. dr. Hartmut Ern

 

Invazivne vrste ugrožavaju vrijedno područje bare Tišina u susjednoj BiH
(28. ožujka 2019. godine)

Lonjsko polje

Centar za životnu sredinu, jedan od partnera Sava TIES projekta iz susjedne Bosne i Hercegovine, započeo je terenske obilaske pilot područja na kojem će provoditi projektne aktivnosti. Partner ističe kako je neophodno što prije preduzeti korake ka rješavanju problema prisutnosti invazivnih stranih vrsta biljaka na području bare Tišine, koja je jedna od posljednjih močvara ovog tipa u Bosni i Hercegovini te je kao takva još 1985. godine proglašena prirodnom rijetkošću.
“Terenski obilasci organizirani su u sklopu projekta “Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim stanim vrstama (Sava TIES)” radi utvrđivanja prisutnosti invazivnih vrsta biljaka, jednom od gorućih prijetnji ekosustavima današnjice. Jednom obilasku prisustvovali su stručnjaci i kolege iz Srbije i Mađarske. Istraživači su zaključili da je prisustvo spornih vrsta očigledno i da je neophodno preduzeti korake ka rješavanju ovog problema”, istakla ja Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu.
Zbog prisutnosti brojnih stanišnih tipova i vrsta koje su ugrožene na europskoj razini i zaštićene međunarodnim konvencijama, područje bare Tišina koja se nalazi neposredno uz rijeku Savu, predloženo je kao potencijalno Natura 2000 područje. Iako se površina predloženog područja nalazi na teritoriju oba entiteta, trenutno je inicirana procedura za zaštitu samo djela koji se nalazi u Republici Srpskoj. U proteklih nekoliko godina intenzivno se radilo i na izradi Studije za proglašenje zaštićenog područja i to u kategoriji zaštićenog staništa.
Strane invazivne vrste postaju sve veći ekološki, ali i ekonomski problem u svijetu. One negativno utiču na bioraznolikost, zdravlje ljudi i/ili uzrokuju ekonomske štete. Svojim prisustvom remete prirodnu ravnotežu postojećih prirodnih ekosustava zbog čega se autohtone, domaće vrste nerijetko nalaze u opasnosti od izumiranja.
“U BiH se problemu stranih invazivnih vrsta pridaje mala ili gotovo nikakva pažnja pa je i uticaj koji ove vrste imaju na autohtone vrste i ekosustave slabo poznat. Uz izrazito nisku razinu svijesti javnosti o ovom problemu, u BiH još ne postoji strategija borbe protiv njih”, objašnjava Iva Miljević. Iz tog razloga će Centar za životnu sredinu u narednom razdoblju raditi na istraživanju i kartiranju biljnih zajednica koje nastanjuju područje bare Tišina.
“Kroz ovo istraživanje želimo dobiti detaljne informacije o vegetaciji ovog područja kao i prisustvu invazivnih stranih vrsta i njihovom rasprostranjenju na ovom području. U nastavku projekta ćemo se baviti i njihovim iskorijenjivanjem, kao i davanjem preporuka za dalje upravljanje. Ovim aktivnostima, kao i monitoringom, bit će omogućen uvid u ovu problematiku na terenu i uspostavljene prakse koje će u budućnosti osigurati opstanak vrijednih ekosustava, a negativni uticaj invazivnih stranih vrsta svesti na minimum”, navode iz Centra za životnu sredinu.
O prirodnim bogatstvima Save, njenog priobalja i plavnih područja govori i činjenica o postojanju velikog broja zaštićenih područja uz tok rijeke. Čak 64% toka zaštićeno je različitim kategorijama zaštite što rijeku Savu svrstava u žarišna područja europske bioraznolikosti.

 

Ujedinjeni u borbi protiv invazivnih vrsta u slivu rijeke Save
(12. ožujka 2019. godine)

Lonjsko polje

Članovi Mreža parkova uz rijeku Savu okupili su se 12. ožujka 2019. godine na regionalnoj radionici u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica u Sremskoj Mitrovici, koja je organizirana u okviru projekta Sava TIES. Cilj radionice je bio pronaći učinkovito rješenje za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka koje nisu samo problem zaštite prirode, već imaju i negativan učinak na zdravlje ljudi i uzrokuju velike gospodarske gubitke.
Momir Paunovć iz Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stankvoć” je u ime Međunarodne komisije za zaštitu Dunava istaknuo veliki problem invazivnih vrsta i pohvalio inicijativu Sava TIES projekta za rješavanje gorućeg problema na slivu rijeke Save. Predstavio je i mobilnu aplikaciju pomoću koje građani mogu dati svoj doprinos u borbi protiv invazivnih vrsta, dijeleći informacije o čak 37 invazivnih vrsta od europskog značaja.
“Invazivne strane vrste imaju veliki negativan utjecaj na zaštićena prirodna područja jer potiskuju i ugrožavaju prirodnu domaću vegetaciju i tako smanjuju biološku raznovrsnost. Veliki problem Specijalnog rezervata Zasavica je invazivna strana vrsta “Cigansko perje”, koja će biti uklonjena s površine od oko 30 ha u rezervatu tokom SavaTIES projekta” – naglasio je Slobodan Simić, direktor Rezervata Zasavica.
Invazivne strane vrste su biljke, životinje i drugi organizmi koji nisu prirodno rasprostranjeni na određenom području, već su unesene prvenstveno ljudskim utjecajem. Nekontrolirano se šire slivom rijeke Save, istiskuju domaće vrste, imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste, uništavaju plodnost tla, smanjuju obradive poljoprivredne površine, uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava i slično. Ukratko, mijenjaju prirodna staništa od europskog značaja i osobito ih je teško iskorijeniti. Procjenjuje se da šteta koju imaju na svjetsku ekonomiju iznosi oko 1.4 bilijuna dolara, tj. oko 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva.
Projekt „Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama – Sava TIES“ sufinanciran je sredstvima Europske unije (ERDF, IPA), a provodit će se tri godine na području Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Partneri na projektu su Zaklada EuroNatur, Javni zavod Krajinski park Ljubljansko barje, Javna ustanova Park prirode Lonjsko Polje, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać, Centar za životnu sredinu, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode AP Vojvodine, Pokret Gorana Sremska Mitrovica i JP Vojvodinašume. Vrijednost projekta Sava TIES je 1.604.137 €!

 

Nova vrsta ptice za Hrvatsku – afrički sveti ibis
(veljača 2019. godine)

Lonjsko polje

Na području Grada Samobora, u Celinama Samoborskim, početkom veljače 2019. godine prvi puta je u Hrvatskoj zabilježen afrički sveti ibis (Threskiornis aethiopicus). Lako je prepoznatljiv zbog svoje veličine, tamne glave, debelog i prema dolje zavijenog kljuna te crnih nogu. Prirodno je rasprostranjen u tropskim i suptropskim područjima Afrike i u Iraku, a povijesno je živio i u Egiptu gdje su ga smatrali svetom pticom. To je društvena ptica koja rado formira kolonije te može živjeti u zajednicama koje broje 200 ptica pa čak i više. U zemljama gdje je prirodno rasprostranjen, uglavnom se hrani kukcima, rakovima, školjkašima , ribama, žabama i malim sisavcima. Nije izbirljiv oko hrane zbog čega se lako prilagođava na nova staništa.
U Europi do 20. stoljeća nije bio prirodno rasprostranjen, a u novije doba počeo je uspostavljati kolonije. Ptice koje su držane u zatočeništvu pobjegle su u divljinu te su se počele samostalno razmnožavati. Prema dostupnim podacima, danas se pojavljuje u Belgiji, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Latviji, Litvi, Portugalu i Španjolskoj. Može predstavljati prijetnju za autohtone ptice jer se hrani jajima drugih ptica (npr. jajima čaplji i čigri), istiskuje druge vrste kompeticijom, a čak se može hraniti i manjim vodenim pticama. Zbog toga je dodan na popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji.

 

3. sastanak partnera Sava TIES projekta
(13. i 14. ožujak 2019. godine)

Lonjsko polje

Treći sastanak partnera Sava TIES projekta održat će se 13. i 14 ožujka 2019. godine u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica, Sremska Mitrovica u Srbiji. Domaćin skupa je Pokret gorana Sremska Mitrovica. Partnerima će biti predstavljeni te će imati priliku raspravljati o najnovijoj verziji Protokola za kartiranje i monitoring invazivnih stranih biljaka, završnoj verziji Plana za uključivanje dionika te će međuostalom partneri moći saznati korisne smjernice koje će im pomoći u organizaciji radionica za lokalne dionike u svojim zemljama.

 

DANUBE FLOODPLAIN
(25. veljače 2019. godine)

Lonjsko polje

25. veljače 2019. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje sudjelovala je na Inicijalnom sastanku i 1. sastanku za dionike projekta Danube Floodplain iz Danube Transnational Programme koji se održao u Poslovnoj zgradi Hrvatskih voda.
Projektu Danube Floodplain cilj je smanjivanje rizika od poplava revitalizacijom poplavnih područja duž rijeke Dunav i njenih pritoka.
Osim upoznavanja dionika sa samim projektom, njegovim ciljevima i očekivanim rezultatima, svrha ovog sastanka bila je i pozvati dionike da se aktivno uključe te svojim znanjem i iskustvom doprinesu uspješnosti projekta.

 

Vijesti iz regije – Dionici u BiH pružili podršku projektu Sava TIES
(veljača 2019. godine)

Lonjsko polje

Nacionalni park „Una“ iz Bosne i Hercegovine, kao jedan od partnera projekta „Sava TIES“, sastao se i na lokalnom je nivou okupio suradnike koji su pokazali volju i spremnost za aktivnu suradnju u borbi protiv širenja invazivnih vrsta biljaka, kao i u promociji projekta, edukaciji i podizanju svijesti javnosti o štetnosti prisutnosti invazivnih stranih vrsta.

Sastanci su održani sa sljedećim dionicima:

Rezultat sastanka je potpisivanje sporazuma o suradnji s Biotehničkim fakultetom iz Bihaća, a u pripremi je potpisivanje sporazuma o suradnji s Poljoprivrednim zavodom USK-a, koji će pored aktivnosti projekta „Sava TIES“ sadržavati i aktivnosti vezane za zaštitu, održavanje, istraživanje prirode i drugih  vrijednosti u Nacionalnom parku „Una“.

Lonjsko polje

 

Svjetski dan vlažnih staništa 2019 – „Budućnost na rubu močvare“
(1. veljače 2019. godine)

Lonjsko polje

Svjetski dan vlažnih staništa obilježen je kroz dva organizirana događaja u sklopu aktivnosti Sava TIES projekta. Dana 1.2.2019. predstavnici Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode AP Vojvodine prisustvovali su obilježavanju ovog dana u Šapcu (Srbija). Skup su organizirali Ministarstvo zaštite životne sredine, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinski zavoda za zaštitu prirode i IUCN – Regionalni ured za Istočnu Europu i Središnju Aziju, uz podršku Grada Šapca, Centra za stručno usavršavanje, Šabac i OŠ „Stojan Novaković” iz Šapca. Stručni suradnik za zaštitu šuma Alen Kiš predstavio je prisutnima cilјeve i dostignuća SavaParks mreže i međunarodnog projekta Sava TIES. Tom prilikom je ukazao na posljedice širenja invazivnih vrsta na vodenim i vlažnim staništima.

Događaj naziva „Budućnost na rubu močvare“održan je u subotu 02. 02. 2019. u selu Stružec (Hrvatska) – selo na rubu Parka prirode Lonjsko polje. Ogranak Matice hrvatske u Kutini i Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje su bili organizatori skupa, a pokrovitelj ja bio Grad Popovača uz potporu Sisačko moslavačke županije i Turističke zajednice Grada Popovača. Održan je i okrugli stol „Od Strušca 2002. do Strušca 2019.“ uz niz predavanja i filmskih projekcija. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje predstavila je ciljeve i glavne aktivnosti projekta Sava TIES, koji je usmjeren na očuvanje vlažnih staništa u zaštićenim područjima od izvora do ušća rijeke Save kroz učinkovito upravljanje invazivnim vrstama. U sklopu predstavljanja projekta je također dat naglasak na promicanje tradicionalnih praksi u korištenju zemljišta u zaštićenim područjima, posebice u jačanju tradicionalne poljoprivrede kao što je ekološka poljoprivreda i ekstenzivno pašarenje te proizvodnje tradicijskih proizvoda i razvoju održivog turizma. U tu svrhu Ustanova je pripremila i edukativne letke projekta Sava TIES  koji su bili na raspolaganju posjetiteljima.

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače, u znak sjećanja na potpisivanje „Konvencije o močvarama od međunarodnog značaja ” (Ramsarska konvencija) potpisane 2. 2. 1971. u Ramsaru (Iran). Poruku ovogodišnje Ramsarske konvencije „Močvarna staništa i klimatske promjene“ u ime Republike Hrvatske za Ramsarsku konvenciju uputila je Marijana Kapa, viša stručna savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

 

Održan sastanak mreže Sava Parks povodom predstavljanja novog projekta
(19.-21. veljače 2019. godine)

pplp

Članovi mreže zaštićenih područja uz rijeku Savu – Sava Parks Network, od 19. do 21. veljače 2019., sastali su se u Slavonskom Brodu povodom predstavljanja projekta Sava Parks II – Sloboda za Savu. U sklopu ovog projekta čije trajanje je 3 godine, a ukupna vrijednost oko 400.000,00 EUR, planiraju se provesti studije izvodljivosti projekata obnove rijeke Save i njene poplavne nizine.
Na nekim dijelovima, rijeka je ljudskim aktivnostima izmijenjena te bi vraćanje u prirodno stanje značilo i povratak vrijednih staništa te bolju obranu od poplava, ali i manji rizik za gubitak izvora pitke vode. Nakon izrade studija izvodljivosti, pripremiti će se dokumentacija za provedbu projekata obnove rijeke. Također će biti omogućen daljnji rad mreže Sava Parks. Projekt financira zaklada Aage V. Jensen, partneri na projektu su njemački EuroNatur, Hrvatsko drušvo za zaštitu ptica i prirode te Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije. U provedbi projekta sudjeluje svih 23 organizacija članica mreže Sava Parks.
Rijeka Sava iznimno je vrijedna za sve zemlje kojima protječe, a u odnosu na rijeke zapadne Europe, veoma je dobro očuvana. Ona nam donosi vodu koja znači život ne samo za čovjeka, već i za mnoga druga živa bića. Vodocrpilišta velikih gradova uz Savu ovise o količini i kvaliteti vode koju Sava donosi. Zahvaljujući  dobroj očuvanosti, u rijeci i uz rijeku Savu nalazimo mnoge rijetke i ugrožene vrste i staništa. Uz Savu se nalaze prostrana plodna područja koja služe za uzgoj hrane te velike poplavne šume hrasta lužnjaka koje su jedinstvene na europskoj razini.
Jedna od aktivnosti projekta je i prevođenje Bijele knjige o Savi s engleskog na slovenski,    hrvatski, bosanski i srpski jezik. Radi se o publikaciji koja sadrži konkretne prijedloge za unaprijeđenje zaštite od poplava te daljnje očuvanje Save i njenih pritoka. Ističe najveće vrijednosti rijeke Save, ali također i najaktualnije prijetnje. Među najopasnijim prijetnjama svakako su daljnji razvoj plovidbe, izgradnja hidroeletrana te iskapanje sedimenta. Knjiga pruža vjerodostojnu i dragocjenu osnovu za donošenje odluka o budućnosti Save i njezinih stanovnika te nudi konkretne prijedloge za održivi razvoj područja.

 

Poziv na 1. regionalnu radionicu u okviru Sava TIES projekta
(12. ožujka 2019. godine)

pplp

Foto: Boris Krstinić

Prva Sava TIES regionalna radionica održat će se 12. ožujka 2019. godine u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica, Sremska Mitrovica u Srbiji. Cilj radionice je okupiti dionike aktivne na polju zaštite prirode u slijevu rijeke Save kako bi sudjelovali u raspravi o ulozi različitih sektora u dugoročnom upravljanju invazivnim stranim vrstama. Na skupu će također biti razmatrana i međusektorska suradnja koja je izuzetno važan čimbenik u harmoničnom upravljanju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima.
Prva regionalna radionica je prvi korak k razvoju dugoročnog okvira za funkcioniranje mreže SavaParks, koja treba osigurati nastavak međusektorske suradnje i održivost ostvarenih rezultata nakon završetka projekta Sava TIES.
Za sudjelovanje na prvoj Sava TIES regionalnoj radionici možete se prijaviti putem ove poveznice, najkasnije do ponedeljka 4. ožujka 2019. Za dodatne informacije obratite se organizatoru radionice Pokretu gorana Sremske Mitrovice putem elektroničke pošte: zasavica@zasavica.org.rs. Vidimo se!

>> Sava TIES - promotivni dizajn (pdf)

 

Budućnost na rubu močvare
(02. veljače 2019. godine)

Na Svjetski dan vlažnih staništa, u subotu 02. veljače 2019. godine, selo Stružec – selo na rubu Parka prirode Lonjsko polje bio je domaćin manifestacije „Budućnost na rubu močvare“  koju su zajednički organizirali Ogranak Matice hrvatske u Kutini i Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje. Pokrovitelj skupa bio je Grad Popovača, a potporu skupu dali su Sisačko moslavačka županija i Turistička zajednica Grada Popovače.

U sklopu programa održan je okrugli stol „Od Strušca 2002. do Strušca 2019.“ uz  niz predavanja i filmskih projekcija. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje predstavila je ciljeve i glavne aktivnosti projekta Sava TIES, koji je usmjeren na očuvanje vlažnih staništa u zaštićenim područjima od izvora do ušća rijeke Save kroz učinkovito upravljanje invazivnim vrstama. U sklopu predstavljanja projekta je također dat naglasak na promicanje tradicionalnih praksi u korištenju zemljišta u zaštićenim područjima, posebice u jačanju tradicionalne poljoprivrede kao što je ekološka poljoprivreda i ekstenzivno pašarenje te proizvodnje tradicijskih proizvoda i razvoju održivog turizma. U tu svrhu Ustanova je pripremila i edukativne letke projekta Sava TIES  koji su bili na raspolaganju posjetiteljima.
Poruku ovogodišnje Ramsarske konvencije „Močvarna staništa i klimatske promjene“ u ime Republike Hrvatske za Ramsarsku konvenciju uputila je Marijana Kapa, viša stručna savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

 

 

SAVA TIES – PLANIRANJE PILOT AKTIVNOSTI

pplp

S obzirom na činjenicu da su invazivne strane vrste jedna od dvije najveće globalne prijetnje bioraznolikosti, predstavljajući veliku ekološku, ekonomsku i zdravstvenu prijetnju, posebna pozornost u okviru DTP Sava TIES projekta posvećuje se mogućnostima upravljanja najinvazivnijim biljkama u slivu rijeke Save.

U skladu s DTP Sava TIES planom rada, testirat će se  učinkovitost i troškovi različitih metoda u iskorjenjivanju najinvazivnijih vaskularnih biljkaka u regiji. Projektni konzorcij je definirao 7 pilot područja u 4 zemlje kao test-parcele za iskorjenjivanje. Parcele uzoraka nalaze se u područjima od interesa za očuvanje koja su ugrožena: Park prirode Ljubljansko Barje (Slovenija), Zaštićeni krajolik Odransko polje (Hrvatska), Park prirode Lonjsko polje (Hrvatska), Nacionalni park Una (Bosna i Hercegovina), Tišina (Bosna i Hercegovina) Hercegovina), Specijalni rezervat prirode Zasavica (Srbija) i Specijalni rezervat prirode Obedska Bara (Srbija).

U razdoblju od 14. do 18. rujna 2018. vodeći partner projektnog radnog paketa 5 Pilot implementacija - Institut za zaštitu prirode Vojvodine (Srbija), zajedno sa rukovoditeljima zaštićenih područja posjetili su svih 7 lokacija kako bi izradili planove implementacije pilot projekta.

Imajući bitno lokalno znanje o vrstama koje predstavljaju najveću ekološku i gospodarsku prijetnju, voditelji zaštićenih područja su predložili barem dvije parcele s invazivnim biljkama, a odabrana je jedna koja će biti mapirana i iskorijenjena, dok će se revitalizacija staništa pratiti dvije godine. Biofizički i ekonomski parametri će se pratiti radi procjene učinkovitosti pilot-mjera.

U svrhu usporednog izvješćivanja o troškovima i biofizičkoj učinkovitosti pilot mjera, izrađen je Obrazac za planiranje provedbe pilot-projekta. Slijedeći shemu, alati, oprema, osoblje, radna snaga i pokazatelji učinkovitosti pružit će informacije korisne za daljnje opsežne aktivnosti upravljanja invazivnim stranim vrstama u bazenu rijeke Save.

Rezultati koji će biti predstavljeni u Zajedničkom izvješću o provedbi, koristit će se kao input za smjernice za poboljšanje politike, obuke dionika i predstavljene ključnim donositeljima odluka.

pplp

 

Predstavljanje projekta stručnoj javnosti
(18. siječnja 2019. godine)

Projekat Sava TIES je predstavljen u Novom Sadu na Seminaru o invazivnim vrstama Srbije. U razdoblju od 2. do 4. studenoga 2018. godine velik broj predavača i sudionika iz zemalja regije se okupio kako bi izložili, naučili i raspravljali o invazivnim vrstama, trenutnoj sitaciji i aktivnostima. Seminar je organiziralo Naučno-istraživačko društvo studenata biologije i ekologije “Josif Pančić” iz Novog Sada. Na seminaru su sudjelovali projektni partneri Centar za životnu sredinu (BiH) i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode (RS) gdje su brojnim sudionicima predstavili Sava TIES projekt.

>> Predstavljanje projekta stručnoj javnosti (pdf)

  1. Predstavljanje projekta stručnoj javnosti

generated with ISM

 


 

>> Cilj projekta

>> Radni paket/aktivnost