Sava TIES

Projekt regionalnog značaja Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama – Sava TIES započeo je 1. lipnja 2018. godine.
Tijekom tri godine projekt se provodi na području četiri zemlje kojima protječe rijeka Sava – Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije.
Cilj je pronaći učinkovito rješenje za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih vrsta biljaka. To su biljke koje prirodno nisu s našeg područja, nego su ovamo unesene namjernim ili nenamjernim ljudskim utjecajem.
Invazivne biljne vrste nekontrolirano se šire slivom rijeke Save te imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste. Istiskuju ih, smanjuju plodnost tla, zarastaju obradive poljoprivredne površine te uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava. Ukratko, mijenjaju prirodna staništa od europskog značaja i iznimno ih je teško iskorijeniti.
Invazivne biljne vrste nisu samo problem zaštite prirode, nego imaju i negativan učinak na zdravlje ljudi te gospodarstvo. Procjenjuje se da šteta koju nanose svjetskoj ekonomiji, iznosi oko 1.4 milijardi dolara godišnje, tj. oko 5 posto vrijednosti svjetskog gospodarstva.

Projekt Sava TIES sufinanciran je sredstvima Europske unije (Europski fond za regionalni razvoj – ERDF i program IPA). Ukupna vrijednost iznosi 1.604.137 eura.
Partneri na projektu su Zaklada EuroNatur, Javni zavod Krajinski park Ljubljansko barje, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać, Centar za životnu sredinu, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode AP Vojvodine, Pokret Gorana Sremska Mitrovica i JP Vojvodina šume.
U sklopu projekta, na sedam područja u četiri zemlje, testirat će se različite metode za učinkovito uklanjanje biljaka poput japanskog dvornika, čivitnjače i pajasena koje već uzrokuju ozbiljne štete u slivu rijeke Save.
Naglasak je na međusektorskoj suradnji jer se jedino učinkovitom suradnjom različitih struka, nacionalnih i lokalnih vlasti te lokalnog stanovništa može doći do željenih rezultata.
Ovaj projekt važan je i s gledišta jačanja te unapređenja Mreže parkova uz rijeku Savu (Sava Parks Network) čiji je dugoročni cilj očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti rijeke Save od izvora do ušća, njezinih pritoka i poplavnih površina, bioraznolikosti, povoljnog ekološkog stanja i kulturnog nasljeđa. Invazivne strane vrste glavni su izazov za zaštitu bioraznolikosti u 21. stoljeću.
Projekt je moguće pratiti i putem službene internetske stranice te društvenih mreža – Facebooka i Instagrama.

Novosti - Sava TIES

Studijsko putovanje u Parku prirode Lonjsko polje

U sklopu 8. sastanka partnera na projektu Sava TIES, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje organizirala je izlet 11.05.2021. u Park prirode Lonjsko polje.

Za početak smo posjetili novoizgrađeni prijamni centar Crna roda u Osekovu čija je izgradnja sufinancirana sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Nakon toga uputili smo se na pilot plohu smještenu u Osekovskom polju gdje smo predstavili provedene aktivnosti vezane na čivitnjaču u sklopu Sava TIES projekta.

Posjetili smo i prvo europsko selo roda – Čigoč, retenciju u Mužilovčici te europsko selo graditeljske baštine – Krapje.

Za kraj izleta vozili smo se brodom po rijeci Savi i posjetili ornitološki rezervat Krapje đol.

Predstavljeni rezultati projekta 5 europskih država - SavaTIES o održavanju bioraznolikosti rijeke Save

Završna online konferencija SavaTIES projekta na kojoj su predstavljeni rezultati trogodišnje međunarodne suradnje za efektivno upravljanje invanzivnim stranim vrstama u dolini rijeke Save održana je 12. svibnja 2021. od 10 sati. Organizatori su konferencije bili Javna ustanova Lonjsko polje, Javna ustanova Zeleni prsten i EuroNatur Zaklada iz Njemačke u suradnji s partnerima iz SavaParks mreže.

Uvodne riječi održali su Gabriel Schwaderer, ravnatelj njemačke Zaklade EuroNatur i Marija Kušmiš, ravnateljica Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje. „Uz klimatske promjene, gubitak staništa i direktno iskorištavanje biljnih vrsta, invazivne strane vrste danas su jedne od najvećih prijetnji bioraznolikosti“, izjavila je Kušmiš. Bioraznolikost na području rijeke Save najviše ugrožavaju biljka Čvitnjača podrijetlom iz Sjeverne Amerike, Žlijezdasti nedirak kojeg su uspješno uklonili koristeći se metodom malčiranja te Japanski dvornik, biljka iz Istočne Azije.

Na konferenciji je u ime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja govorio Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, koji je izrazio želju za suradnjom svih koji su svoju kulturu gradili uz rijeku Savu da i dalje surađuju i rade na suživotu s rijekom i smanje negativan utjecaj na okoliš.

Na prvoj panel raspravi predstavljeni su partneri i pridruženi partneri projekta koji dolaze iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine. Svi oni doprinijeli su prekograničnom pristupu i suradnji koja je omogućila brzo djelovanje oko rješavanja navedenog problema. Također, prikazani su koncepti projekta, teoretsko i primijenjeno znanje, istraživanja te komunikacijske aktivnosti. „Ljudi i dalje nisu svjesni koliko je ozbiljna situacija i koliko invazivne strane vrste mogu imati štetan utjecaj stoga pokušavamo u svojoj komunikaciji navesti zanimljive primjere kako bismo ovu temu približili građanima“, izjavio je Luka Basrek iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije.

U daljnjem tijeku konferencije govorilo se o rezultatima projekta, budućim suradnjama te o ulozi nevladinih organizacija koje mogu utjecati na politiku. „U nekoliko država postoji veliki broj nedostataka u smislu brzog odgovora ranog upozoravanja koji je jako važan kada je riječ o invazivnim stranim vrstama“, kazala je Jana Kus sa Zavoda Symbiosis iz Slovenije te je naglasila kako se u fazi ranog upozoravanja mogu ukloniti strane vrste i spriječiti njihovo daljnje širenje.

Znanstvenici Ana-Christina Cardoso i Gustzav Csomor u projekt su bili uključeni kao vanjski suradnici, a na konferenciji su naglasili važnost transnacionalne suradnje i prijenosa znanja u svrhu iskorjenjivanja invazivnih stranih vrsta na području sliva rijeke Save.

Na konferenciji je predstavljen i film autora Gorana Šafareka Plavozeleni svijet rijeke Save. U filmu je prikazan problem invazivnih stranih vrsta te je opisano nekoliko vrsta među kojima su čivitnjače i obalna dikica te metode pomoću kojih je moguće te vrste ukloniti ili iskorijeniti.

SavaTIES projekt provodio se posljednje tri godine s ciljem pronalaska učinkovitog rješenja za trajno iskorjenjivanje invazivnih stranih vrsta, odnosno organizama koji nisu prirodni u nekom ekosustavu, a koje je prenio čovjek. Invazivne strane vrste negativno utječu na prirodna europska staništa te je teško upravljati njihovim smanjivanjem. Također, stvaraju se veliki gubitci jer, osim na okoliš, utječu i na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Tijekom projekta, održavanjem tečajeva o metodama uklanjanja i iskorjenjivanja invazivnih stranih vrsta, svi projektni partneri su usavršili načine tretiranja invanzivnih vrsta. Međusektorska i međunarodna suradnja doprinijela je i boljem povezivanju transnacionalnog koridora. Vrijednost ovog trogodišnjeg projekta je 12.031.000 kuna.

Čuvari prirode invazivne vrste počinju pratiti pomoću mobilne aplikacije

Djelatnici zaštićenih područja uz Savu u Lonjskom su se polju upoznali s aplikacijom „Invazivne vrste u Hrvatskoj“.

Invazivne vrste poput čivitnjače zauzimanjem vlažnih travnjačkih staništa ugrožavaju opstanak četverolisne raznorotke, leptira vatrenog plavca, ptica močvarica i kosca

Invazivne strane vrste jedan su od najvećih ekoloških izazova današnjice. Kako bi se s njime Hrvatska što uspješnije nosila, stvoreni su sustav o stranim i invazivnim stranim vrstama ta mobilna aplikacija „Invazivne vrste u Hrvatskoj“.

U sjedištu Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje u Krapju s aplikacijom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja upoznati su čuvari prirode i djelatnici stručnih službi zaštićenih područja uz rijeku Savu.

„Informacijski sustav za invazivne strane vrste predstavlja centralno mjesto koje će okupljati sve postojeće podatke o stranim vrstama u Hrvatskoj na jednom, javno dostupnom mjestu. To je također sustav koji će se nadopunjavati novim podacima, zbog čega je razvijena i aplikacija za invazivne strane vrste, koja omogućuje dojavu građana o opažanjima. Uz pomoć ovog sustava moći ćemo pratiti ne samo brojnost i prvu pojavu invazivnih stranih vrsta, nego i trendove njihova širenja, te bolje planirati upravljanje u svrhu smanjenja njihova štetnog utjecaja na bioraznolikost“, kazala je Ana Ješovnik, viša stručna savjetnica iz Odjela za strane vrste Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Izuzetno važnu ulogu u opažanju i praćenju invazivnih vrsta imaju čuvari prirode.

„Oni su stalno na terenu, tako da su jedni od prvih koji primijete širenje ili novi unos invazivne strane vrste. Korištenjem aplikacije čuvari prirode mogu doprinijeti da sakupimo što kompletnije podatke, a svojoj javnoj ustanovi dati vrijedne podatke bitne za planiranje aktivnosti eradikacije, odnosno očuvanja zaštićenih vrsta i staništa“, pojasnila jeSandra Slivar, viša stručna savjetnica iz Odjela za strane vrste Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Europska unija izradila je crni popis invazivnih vrsta koje izazivaju zabrinutost na razini Unije. Na tom je popisu 66 biljnih i životinjskih vrsta od kojih su 24 zabilježene u Hrvatskoj. Među desetak invazivnih vrsta koje su zabilježene u Lonjskom polju, najznačajnijesu čičak, zlatnica, bodljasta tikvica i čivitnjača. Čivitnjača je u posljednjih tridesetak godina zauzela većinu vlažnih travnjačkih staništa u Parku prirode Lonjsko polje – oko 5.000 hektara, a Ustanova je do sada putem raznih donacija revitalizirala oko 600 hektara.

„Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje već dugi niz godina vodi bitku s invazivnim stranim vrstama. Sudjelovanjem u projektu Sava TIES u posljednje se tri godine mnogo napravilo na području istraživanja, poboljšanja zakonodavnog okvira, ali i podizanja razine međusektorske te prekogranične suradnje. Podizanje svijesti javnosti o problemu invazivnih stranih vrsta izuzetno je

važno jer su ljudi najvažnija karika u upravljanju i kontroli invazivnih stranih vrsta. Invazivne strane vrste imaju negativan utjecaj na biološku raznolikost i usluge ekosustava, a neke ugrožavaju i gospodarstvo te zdravlje ljudi“, istaknula je Marija Kušmiš, ravnateljica Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Širenjem invazivnih stranih vrsta smanjuju se površine vlažnih travnjačkih staništa mnogih strogo zaštićenih vrsta biljaka i životinja. Vrste koje su im u Lonjskom polju izravno na udaru, su četverolisna raznorotka, leptir vatreni plavac, ptice močvarice koje se hrane na vlažnim pašnjacima, te kosac koji se tamo gnijezdi.

Kako prijavljivati i pratiti invazivne vrste pomoću mobilne aplikacije, uz djelatnike Parka prirode Lonjsko polje u Krapju su doznali čuvari prirode i djelatnici stručnih službi iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije – Zaštita prirode SMŽ i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica. Taj je trening djelatnika zaštićenih područja uz rijeku Savu organiziran u sklopu međunarodnog projekta SavaTIES – Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama.

Kako možemo poboljšati međusektorsku suradnju za učinkovito upravljanje invazivnim stranim vrstama

Partneri Sava TIES projekta će do svibnja organizirati online treninge za dionike na temu upravljanja invazivnim stranim vrstama u zemljama kojima protječe rijeka Sava. Do sada su održani treninzi u Hrvatskoj (25.3.2021.), Bosni i Hercegovini (7.4.2021.) i Sloveniji (8.4.2021.), dok će posljednji biti održan u svibnju u Srbiji (5.5.2021.). Trening je namijenjen djelatnicima tvrtki, ustanova i organizacija čiji rad uključuje upravljanje prirodnim područjima ili prirodnim resursima, a suočeni su s izazovima gospodarenja stranim vrstama. Odaziv na dosada provedene treninge je bio izvrstan, što pokazuje i ukupan broj sudionika, njih više od sto.

Invazivne strane vrste jedan su od najvećih ekoloških izazova. Globalnom trgovinom i kretanjem ljudi, mnoge nove vrste dovedene su na nova područja. Neke od njih postaju invazivne – uspostavljaju stabilne populacije u novom okruženju, njihova brojnost raste i prostorno se šire. Invazivne strane vrste imaju negativan utjecaj na biološku raznolikost i usluge ekosustava, a neke također negativno utječu na gospodarstvo ili ljudsko zdravlje.

Strane vrste sada su dio naše svakodnevice. Mnoge su invazivne biljke toliko raširene da nije lako hodati uz potok i ne vidjeti barem neke od njih. Ali to ne bi trebao biti razlog za očaj. To bi trebalo shvatiti kao upozorenje na ogroman invazivni potencijal nekih vrsta. I to bismo trebali upotrijebiti, zajedno s našim boljim razumijevanjem procesa invazivnosti, za  sprečavanje novih unosa. Kapaciteti i sredstva za upravljanje stranim vrstama nikada neće biti dostatni za bavljenje svim stranim vrstama. Stoga ćemo za postizanje najboljih mogućih rezultata, također morati naučiti pametno birati svoje bitke i surađivati sa svim sektorima – izjavila je Jana Kus Veenvliet.

Treninge su organizirali i proveli djelatnici: Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje i Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije u Hrvatskoj, Nacionalnog parka Una i Centra za životnu sredinu u Bosni i Hercegovini te Javnog zavoda Krajinski park Ljubljansko barje u Sloveniji; uz podršku vanjske stručnjakinje Jane Kus Veenvliet iz Zavoda Symbiosis. Posljednji trening će provesti partneri iz Srbije – Pokrajinski zavod za zaštitu prirode Vojvodine, Javno preduzeće “Vojvodinašume” i Pokret Gorana Sremska Mitrovica. Sudionici ovih treninga su, ili će tek biti, informirani o nedavnom napretku u razumijevanju procesa širenja, ishoda i upravljanja invazivnim vrstama. Predstavljeni su im rezultati Sava TIES projekta i mjere za poboljšanje upravljanja invazivnim stranim biljkama u slivu rijeke Save. Sudionici su također raspravljali o preprekama i rješenjima za poboljšanje upravljanja invazivnim stranim vrstama na konkretnim slučajevima poput biljaka amorfe, zlatnice, japanskog dvornika, prave svilenice ili žljezdastog nedirka. Trening je zaključen važnom porukom kako strane vrste ne poznaju državne granice te su prekogranična i međusektorska suradnja ključne za učinkovito upravljanje njima.

Upoznaj invazivnu stranu vrstu – dvornici

Dvornici su višegodišnje zeljaste biljke s obilnim podzemnim podankom iz kojeg se razvijaju nadzemne stabljike koje mogu biti preko 3 m visoke i oko 4 cm debele. Stabljike su uspravne, šuplje u donjem dijelu, pri dnu bez lišća. Listovi su im veliki, široki i izduženo ovalni te cjelovitog ruba. Cvjetovi su posloženi u metlice dugačke od 8 do 12 cm. Broj cvjetova po jednoj biljci može doseći i 200 000. Korijenje im prodire od 1 do 2 m u dubinu i doseže daleko u širinu. Ovo je zajednički opis nekoliko svojti iz skupine dvornika koje su vrlo slične, a za njih se koriste i vrlo slične metode uklanjanja. To su prije svega japanski dvornik (ReynoutriajaponicaHoutt.) i veliki dvornik (Reynoutriasachalinensis (F. S. Petrop.) Nakaiin T. Mori) te njihov spontani i fertilni hibrid (Reynoutria x bohemicaChrteketChrtková). Veliki dvornik doseže i do 5 m visine. Potječu iz  Istočne Azije. Japanski dvornik unesen je u Europu tijekom 19. stoljeća i to kao ukrasna biljka. Pretpostavlja se da je svega jedna biljka unesena u Europu te se kasnije vegetativno razmnožila proširivši se u velik broj zemalja Europe.

Dvornici naseljavaju travnjake, vlažna i periodično plavljena područja, obale tekućica i stajaćica, rubove sječina i prometnica, urbana područja. Jako dobro uspijevaju na područjima gdje su korištena gnojiva s puno dušika. Uzrokuju cijeli niz šteta za gospodarstvo na način da smanjuju pristupačnost područja, smanjuju otjecanje poplavnih voda, povećavaju troškove održavanja reguliranih dijelova vodotoka, oštećuju infrastrukturu (npr. korijenjem probijaju cestu, putove i slično) i drugo.

 Utjecaji na živa bića

Alelopatija – u tlo ispuštaju tvari koje sprječavaju rast drugih biljaka, a te tvari također utječu i na mikroorganizme koji žive u tlu te tako posredno uzrokuju nestanak nekih zavičajnih vrsta.

Kompeticija – zbog toga što rano kreću s klijanjem i vrlo brzo rastu, zasjenjuju druge biljke te brže i bolje iskorištavaju hranjive tvari iz tla što s vremenom dovodi do gotovo 100%-tnog sprječavanja klijanja i rasta svih drugih vrsta biljaka.

Biljojedi – u Velikoj Britaniji zabilježeno je da su se nadzemnim dijelovima dvornika hranile ovce, krave, koze, konji i magarci.

 Negativni utjecaji na bioraznolikost:

 Formiraju gotovo homogene sastojine u kojima se tek rijetko pojavljuju i neke druge vrste. Snažno sprečavaju prirodni proces zarastanja i obnavljanja, odnosno prirodno pošumljavanje. Smanjuju raznolikost drugih biljaka, a samim time i životinja. Najveće probleme stvaraju u doprirodnim staništima u blizini vode.

 Kako ih uklanjati?

Biljke iz roda dvornika među najzahtjevnijim su invazivnim stranim vrstama za potpuno uklanjanje. Suzbijanje je moguće obaviti mehaničkim mjerama te primjenom herbicida. Mehaničke metode su košnja, napasanje stoke i iskopavanje biljke kroz 5 godina zajedno s podankom. Metode primjene herbicida su prskanje, premazivanje, injektiranje ili kombinacija ovih metoda, no one se ne smiju primjenjivati u blizini vodenih staništa i u zaštićenim područjima. Kod ove biljke uklanjanje samo nadzemnih dijelova ne daje nikakve rezultate, naprotiv uzrokuje izbijanje još većeg broja biljaka. Podzemna stabljika (podanak) zajedno s korijenom glavni su problem jer pohranjuju veliku količinu energije te bez uklanjanja podanka nema nikakve šanse za uklanjanje dvornika s nekog područja.

Jeste li znali?

U vlažnim uvjetima komadić korijena ili stabljike velik svega 1 cm može izrasti u novu biljku.

7. sastanak partnera Sava TIES projekta

Pretposljednji sastanak projektnog tima održan je 23. veljače 2021. godine. Ponovno je organiziran u virtualnom izdanju zbog okolnosti uzrokovanih globalnom pandemijom koronavirusom. Osim sastanka, 24. veljače 2021. održana je četvrta regionalna radionica za razvoj i jačanje kapaciteta SavaParks mreže i treći trening s primjerima dobrih praksa u upravljanju invazivnim stranim vrstama. Na radionici i treningu sudjelovalo je više od trideset sudionika i članova mreže SavaParks.

Mreža okuplja 20-ak članova iz 13 različitih institucija i 5 zemalja (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Njemačka). Kako bi Mreža postala jača i efikasnija u zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti sliva rijeke Save, na radionici se raspravljalo o njenoj formalnoj registraciji. Težnja članova je da Mreža započne s radom kao formalno registrirano tijelo, priznato i poznato u svih pet zemalja i šire. Cilj je da Mreža ostane aktivna i učinkovita, a neovisna isključivo o projektima koji trenutno omogućuju njen rad. O ovoj tematici članovi će nastaviti raspravljati na posljednjem sastanku Sava TIES projekta u svibnju kada će budućnost Mreže biti definirana.

Za potrebe stručnog usavršavanja članova Mreže i projektnih partnera organiziran je trening s primjerima dobrih praksi u upravljanju invazivnim stranim vrstama, s naglaskom na biljkama. Predavači, koji su nesebično podijelili svoja iskustva i znanja s članovima Mreže, su svjetski priznati stručnjaci u području invazivnih vrsta iz raznih dijelova svijeta – Južne Afrike, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Bugarske, Slovenije i Srbije. Ovakav splet globalnog znanja rezultirao je iznimno vrijednom razmjenom iskustava i informacija te povezivanjem stručnjaka koji teže istom cilju – učinkovitom upravljanju invazivnim stranim vrstama.

Sedam predavača s raznih kontinenata podijelili su svoja iskustva i primjenjiva znanja o mjerama i načinima suzbijanja invazivnih stranih vrsta. Valja istaknuti neke od činjenica koje su sudionici imali prilike čuti poput te da su riječni sustavi jedan od najvažnijih puteva unosa i širenja invazivnih vrsta što je istaknuo Dr. LlewellynFoxcroft stručnjak iz Nacionalnog parka Kruger u Južnoj Africi. Prof. dr. Brendon M. H. Larson sa Sveučilišta Waterloo iz Kanade istaknuo je da su invazivne strane vrste samo “prolaznici” uzrokovani promjenama u okolišu te da one reflektiraju širu ekološku problematiku. Ljudski utjecaj prisutan je svugdje na Zemlji, pa čak i u najdubljim dijelovima oceana – rekao je Brendon. Iznio je sudionicima zabrinjavajuće činjenice na konkretnom primjeru gdje su djeca u provedenom istraživanju prepoznala više invazivnih, nego domaćih vrsta, a još šokantnija je spoznaja da su znala prepoznati više imaginarnih likova crtanog filma Pokemon od pravih životinja. Prof. dr. Larson predavanje je završio pitanjem koje bi si svatko od nas trebao postaviti: “Koje prirodne vrijednosti ćemo ostaviti za buduće generacije, našoj djeci i unucima?!”. Invazivne strane vrste su globalni problem i to ne možemo promijeniti, ali ono što možemo učiniti je promijeniti svoje životne navike – zaključio je Larson. Ostali su predavači također sa sudionicima podijelili vlastita iskustva u borbi s invazivnim vrstama čime je ovaj uspješno odrađen trening omogućio uvid u potencijalna rješenja primjenjiva u slivu rijeke Save.

Vlažna staništa i voda

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se 2. veljače, a ove godine tema je “Vlažna staništa i voda“ kojom se posebna pozornost daje močvarama kao izvoru slatke vode.

Dana 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je Konvencija o vlažnim staništima (močvarama) od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija svaku zemlju potpisnicu obvezuje na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Do sada joj je pristupila 171 država s čak 2.331 vlažnim područjem od međunarodnog značaja koji zauzimaju ukupnu površinu od preko 2,1 milijuna četvornih kilometara. Hrvatska ima pet takvih močvarnih područja i to: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, budući park prirode Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.

Okružena raskošnom šumom te obrasla trskom i vodenim biljem Crna Mlaka predstavlja raj za ptice. Najzanimljivija je u vrijeme jesenske selidbe ptica kada se može vidjeti i više od 20 000 ptica, koje na ovo područje dolaze kako bi se odmorile ili prehranile na svom putu dalje prema jugu.  Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu. Brojne su gnjezdarice: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trskama i grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. Osobito su značajne patke njorke. Crna Mlaka jedno je od njihovih najvažnijih odmarališta u Europi.

Područje Crne Mlake proglašeno je 1980. posebnim ornitološkim rezervatom a 1993. godine uvrštena je na popis Ramsarske konvencije!

Vlažna ili močvarna područja su staništa koja su stalno ili privremeno prekrivena vodom. To su rijeke i jezera, ali i poplavne livade i šume te primjerice morska obala i koraljni grebeni. Urbana vlažna područja nalaze se u naseljima ili njihovoj bližoj okolici te su vrlo važna zbog svog doprinosa zdravlju gradskog stanovništva i poboljšavanja kvalitete zraka.

Osim toga, močvarna staništa pročišćavaju vodu jer biljke iz vode koriste hranjive tvari i talože sedimente, a takav se prirodni proces koristi u uređajima za pročišćavanje vode u nekim gradovima. U močvarna staništa ubrajaju se sve stalne ili povremene vode stajačice i tekućice, poplavne šume, travnjaci, kao i obale mora, a ribnjaci i solane su vlažna staništa koja je stvorio čovjek. Močvarna staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, a uz njih je vezano i više od 40 % vrsta biljaka i životinja. Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Zaštita, obnova i odgovorno korištenje potencijala močvarnih staništa ključ je očuvanja bioraznolikosti.

Močvare osiguravaju više od milijardu radnih mjesta i pružaju usluge ekosustava u vrijednosti od 47 bilijuna dolara godišnje.

Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Od početka 18. stoljeća izgubljeno je gotovo 90 % močvarnih područja u svijetu. Stoga Ramsarska konvencija ima za cilj zaustaviti taj pad zaustaviti te osigurati očuvanje i održivo korištenje svjetskih močvara, kako u svrhu očuvanja biološke raznolikosti, tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirodnih resursa za ljude koji ovise o močvarnim sustavima. Vlažna staništa imaju i iznimnu važnost u obrani od poplava jer nizinska rijeka s očuvanim obalnim područjem u koju se izlijeva tijekom visokih vodostaja predstavlja najbolji način obrane od poplava i ublažavanja visokih voda. Ovogodišnjom temom Svjetskog dana vlažnih staništa posebna se pozornost daje močvarama kao izvoru slatke vode te se potiču akcije na njihovom obnavljanju i zaustavljanju njihovog gubitka. Cijeli se svijet suočava s rastućom krizom nedostatka slatke vode koja predstavlja veliku prijetnju cijelom čovječanstvu i našem planetu. Koristimo daleko veće količine slatke vode nego što nam je priroda može osigurati, a istovremeno uništavamo močvarne ekosustave. Stoga se ovogodišnjom kampanjom naglašava doprinos močvara količini i kvaliteti slatke vode na Zemlji jer su voda i močvare povezane u nerazdvojnom suživotu koji je presudan za život, našu dobrobit i zdravlje našeg planeta.

UPOZNAJ INVAZIVNU STRANU VRSTU - PRAVA SVILENICA

Prava svilenica je zeljasta trajnica robusne građe, visine od 80 do 150 cm. Ima razgranatu mrežu korijenja koja je poput podanka (podzemne stabljike). Iz ovih dijelova vrlo uspješno rastu nove stabljike te je ova biljka iznimno uspješna u vegetativnom razmnožavanju. Cvjetovi su maleni i skupljeni u velike cvatove lijepog i slatkastog mirisa te krem do grimiznocrvene boje. Oprašuju ih kukci. Listovi su smješteni nasuprotno i dugački od 15 do 25 cm. Cvjeta od lipnja do kolovoza, a u jesen razvija plodove dugačke oko 8 cm koji podsjećaju na papagaja. Potječe s istoka Sjeverne Amerike. Unesena je u Europu u 17. stoljeću kao ukrasna biljka, a i danas se može naći u mnogim vrtovima. U literaturi se za Hrvatsku prvi puta navodi u 19. stoljeću. Prvenstveno se pojavljuje na staništima narušene kvalitete pod ljudskim djelovanjem i gdje nisu rasprostranjeni njeni prirodni kompetitori. Najviše je se može naći na zapuštenim poljima i pašnjacima, uz doline rijeke, uz putove i željezničke pruge, na riječnim nasipima i slično.

Na početku se mislilo da je moguće iskorištavati ovu biljku na puno načina. Mlade izdanke moguće je jesti nakon natapanja u toploj vodi te je u tom slučaju neka vrsta zamjene za šparoge, no kasnije je otkriveno da su u tom stadiju blago toksične. Od cvjetova se izrađivao sok, vino te eterična ulja, dok se  od „dlake“ sjemenki izrađivala svila i izolacijski materijal, iz sjemenki se istiskivalo ulje, a njen mliječni sok pokušavao se koristiti za izradu prirodne gume. Zbog svega toga čak je i uzgajana krajem 19. stoljeća. Ubrzo se je ispostavilo da je u navedene svrhe ekonomski potpuno neisplativa. Jedini način upotrebe koji je isplativ je pčelarstvo, tj. za proizvodnju meda. Uzrokuje velike izravne štete zarastajući plodnu zemlju, vinograde, mlade nasade šuma te željezničke pruge. Sprječava rast prirodnih zajednica biljaka. Njezino uklanjanje veoma je skupo.

Kako je uklanjati?

Prskanje herbicidima pokazalo se je kao najučinkovitija metoda uklanjanja, no ona se ne smije primjenjivati u blizini vodenih staništa i u zaštićenim područjima. Za smanjivanje brojnosti dobra je učestala košnja koja je ujedno zdravija opcija za čovjeka i prirodu. Moguće je koristiti i napasanje ovaca, ali ih uglavnom treba ograditi na manju površinu kako bi ih se prisililo da pojedu i cigansko perje te se zbog zdravlja životinja ova metoda ne smije koristiti duže vrijeme.

Jeste li znali?

Svi dijelovi biljke sadrže mliječni sok koji je otrovan i uzrokuje proljev, otežano disanje, grčeve i probleme u ravnoteži.

Školska radionica o invazivnim stranim biljkama

S ciljem upoznavanja školaraca s tematikom invazivnih stranih vrsta, održana je 11. prosinca radionica na tu temu u Osnovnoj školi Ive Andrića u Zagrebu. Djeca četvrtog razreda su kroz igru i interaktivnu radionicu upoznala što su to invazivne strane biljke, koje rastu u njihovoj blizini i što učiniti kada i ako ih pronađu.

Invazivne strane vrste su biljke, životinje i drugi organizmi koji nisu prirodno rasprostranjeni na određenom području, već su unesene prvenstveno ljudskim utjecajem. One su glavni izazov za zaštitu bioraznolikosti u 21. stoljeću. Nekontrolirano se šire slivom rijeke Save, istiskuju domaće vrste, imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste, uništavaju plodnost tla, smanjuju obradive poljoprivredne površine, uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava sl. Ukratko – mijenjaju prirodna staništa od europskog značaja i iznimno ih je teško iskorijeniti. Procjenjuje se da šteta koju imaju na svjetsku ekonomiju iznosi oko 1.4 bilijuna dolara, tj. oko 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva.

Radionicu je održala udruga Bioteka u suradnji s Javnom ustanovom Zeleni Prsten Zagrebačke županije. Učenici 4. b razreda i njihova učiteljica Marina Pavlić na razigran su način saznali zanimljivosti o biljkama poput čivitnjače, zlatnice, prave svilenice i ambrozije te zašto one ugrožavaju naše domaće vrste i kako negativno utječu i na čovjeka.  Polaznici radionice bili su vrlo kreativni te su sami osmislili i nacrtali izmišljenu invazivnu stranu biljku i dodijelili joj neobična imena. Crteži će biti dio razredne izložbe i svakodnevno će podsjećati učenike na potencijalnu buduću invaziju koja im prijeti.

Tematika invazivnih stranih vrsta vrlo je apstraktna, stoga je bio izazov kako je približiti najmlađim uzrastima. U sklopu Sava TIES projekta osmišljene su interaktivne radionice pomoću kojih će najmlađi uzrasti, školarci i šira javnost moći na zanimljiv način naučiti korisne informacije. Polaznici takvih radionica imat će priliku upoznati koje biljke se ubrajaju među invazivne strane vrste prisutne u njihovoj okolici i kako spriječiti njihovo širenje. Edukacija i informiranje vrlo je važan alat u postizanju osviještenosti javnosti o zabrinjavajućoj problematici koju uzrokuju ovakve vrste u našem okolišu. Iduće godine će projektni partneri provođenjem edukativnih radionica nastojati proširiti znanje svim interesnim skupinama o invazivnim stranim biljkama koje su prisutne u slivu rijeke Save.

Sastanak partnera SavaParks mreže – božićno izdanje

U predblagdansko vrijeme unatoč globalnoj pandemiji izazvanoj koronavirusom održan je virtualni sastanak članova SavaParks mreže. Na dvodnevnom sastanku održanom 7. i 8. prosinca 2020. okupili su predstavnici 20-ak članova mreže iz 13 različitih institucija i 5 zemalja.

Na sastanku se raspravljalo o budućnosti mreže i sljedećim koracima koji će doprinijeti jačanju kapaciteta i prepoznatljivosti mreže, ali i svih njenih članova. Sudionicima je izložen prijedlog strukture i funkcioniranja mreže kao formalnog tijela te aktivnosti koje će doprinijeti jačanju kapaciteta, ali i povezivanju članova. Prijedlog strukture i funkcije mreže osmišljen je kroz projekt „Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama – Sava TIES“ koji je sufinanciran sredstvima Europske unije (ERDF, IPA). Jedan od načina osnaživanja je prijava i provedba novih projekata vezanih uz zaštitu prirode, prirodnih i kulturnih vrijednosti. Započeta je razrada i osmišljavanje tri nova projektna prijedloga koji mogu doprinijeti poboljšanju stanja okoliša, prirode i životnog standarda njenih stanovnika u slivu rijeke Save. Koncepti su vezani uz šume, travnjake i turizam. Razvoj projektna prijedloga bit će tema narednih sastanaka mreže.

Sudionicima su predstavljene novosti vezane uz prijevod Bijele knjige o Savi koja će uskoro biti dovršena i dostupna zainteresiranoj javnosti. Također su predstavljene analize studija izvodljivosti obnove rijeke Save i njenih poplavnih nizina. Jedna studija vezana je uz proučavanje potencijala i mogućnosti vraćanja rijeke u prvobitno stanje u uzvodnom dijelu blizu granice Slovenije i Hrvatske, dok se druga odnosi na nizvodni dio toka na granici Hrvatske i Srbije. Stručnjaci koji su zaduženi za izradu studija predstavili su dosadašnja saznanja i objasnili su sudionicima zašto je neophodno provesti aktivnosti revitalizacije rijeke i njenih poplavnih nizina te koje su dobrobiti tih aktivnosti za stanovnike. Na nekim dijelovima, rijeka je ljudskim aktivnostima izmijenjena te bi vraćanje u prirodno stanje značilo i povratak vrijednih staništa te bolju obranu od poplava, ali i manji rizik za gubitak izvora pitke vode. Projekt studija izvodljivosti obnove rijeke Save i njenih poplavnih nizina financira zaklada Aage V. Jensen s oko 120.000,00 EUR. Rijeka Sava veoma je dobro očuvana u odnosu na rijeke zapadne Europe. Ona nam donosi vodu koja život znači za čovjeka i ostala živa bića. Vodocrpilišta velikih gradova uz Savu ovise o količini i kvaliteti vode koju Sava donosi. Čuvajmo našu Savu za sadašnje i buduće generacije.

Virtualni sastanak se ponovno pokazao kao koristan alat u razmjeni informacija članova mreže SavaParks. U blagdanskom okružju, zaželjeli smo želju da sljedeći sastanak bude održan uz fizičku prisutnost članova mreže te da u bliskoj budućnosti rijeci Savi i poplavnim nizinama bude omogućen prostor i funkcija koju je čovjek oduzeo kao danak urbanizacije i razvoja.

6. sastanak partnera Sava TIES projekta

Od 5. do 7. listopada 2020., unatoč globalnoj pandemiji izazvanoj koronavirusom, uspješno je održan sastanak projektnih partnera i članova mreže SavaParks koju čini 20-ak članova iz 13 različitih institucija i 5 zemalja. Sastanak je održan putem virtualne platforme, a sudionici su bili sretni što se barem na ovaj “novi normalni” način mogu okupiti, razmijeniti informacije i iskustva.

U svrhu stručnog usavršavanja članova Mreže održan je trening razvoja komunikacijskih i pregovaračkih vještina koji je bio iznimno koristan za unapređenje daljnjeg rada Mreže vezanog uz problematiku zaštite prirode. Sudionicima su također predstavljeni primjeri dobre prakse u upravljanju invazivnim vrstama u Hrvatskoj i Srbiji. Petra Kutleša, voditeljica Odjela za strane vrste Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, predstavila je projekte o invazivnim vrstama sufinancirane europskim sredstvima koje njena institucija provodi na području Hrvatske. Predstavila je prvu hrvatsku nacionalnu bazu podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama. Također je najavila početak “Life CONTRA Ailanthus” projekta koji će bit usmjeren na uklanjanje pajasena (Ailanthusaltissima). Pajasen je invazivna strana biljka koja brzim širenjem i zarastanjem površina izaziva probleme poljoprivrednicima, prometnoj infrastrukturi, sektoru zaštite prirode i lokalnom stanovništvu – istaknula je Petra. Iz susjedne države, Goran Tmušić zaposlenik Laboratorija za invazivne i alergijske biljke na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu u Srbiji, predstavio je uspješnu suradnju znanstvenika i lokalnih vlasti na uklanjanju ambrozije i ostalih alergenih biljaka na području Vojvodine.

Projektni partneri su predstavili pilot mjere u zaštićenim područjima provedene u ovoj godini te iznijeli financijski okvir dosadašnjih troškova uloženih u metode uklanjanja invazivnih biljaka. Ovi važni podatci bit će izneseni u javnosti dostupnom dokumentu “Međusektorske smjernice za upravljanje, kontrolu i uklanjanje invazivnih stranih vrsta u slivu rijeke Save”. Započeta je izrada analize zakonodavnih okvira vezanih uz upravljanje invazivnim stranim vrstama u zemljama Savskog bazena. Rezultati i preporuke analize, koji će ujedno sadržavati i iskustva Sava TIES projekta, bit će do godine prezentirani donosiocima odluka na nacionalnoj i regionalnoj razini s ciljem kako bi se u konačnici uvrstile u zakonodavstvo. Navedeni rezultati i preporuke bit će namijenjeni za sektore zaštite prirode, poljoprivrede, šumarstva i vodnog sektora, a bit će dostupni široj javnosti.

Ovaj sastanak, iako virtualno održan, pokazao se vrlo korisnim za razmjenu informacija među partnerima i članovima mreže SavaParks te međusektorsko povezivanje.

U Parku prirode Lonjsko polje održana dva događanja podizanja svijesti o problemu invazivnih stranih vrsta u sklopu projekta Sava TIES

Diverterra

U prostoru Posjetiteljskog centra Repušnica, od 8. do 30. rujna održana je multimedijalna edukativna izložba Diverterra.

Ova zanimljiva mobilna izložba sadrži multimedijalne sadržaje te didaktička pomagala namijenjena djeci predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. Izložba kroz sedam tema djecu educira o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama, zaštiti prirode i bioraznolikosti. Teme izložbe narativno predstavljaju animirani likovi sedam životinja (avatara): jež, morska kornjača, vidra, ris, dinarski voluhar, medvjed i pčela. Izložba je od početka godine putovala po različitim zaštićenim područjima Hrvatske.

Izložba Diverterra mobilna je komponenta budućeg Informacijsko – edukativnog centra Diverterra, projekta Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Sa ciljem podizanja svijesti javnosti o projektu SavaTIES te važnosti prekograničnog upravljanja invazivnim vrstama, Park prirode Lonjsko polje je u Posjetiteljskom centru Repušnica postavio izložbu o invazivnim vrstama. Naime, invazivne su vrste jedan od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti. Ta postava svojim se edukativnim sadržajem nadovezuje na multimedijsku izložbu Diverterra Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Posjetiteljima su dijeljene promotivne majice i letci sa osnovnim podacima o projektu i invazivnim biljkama u bazenu rijeke Save.

Fungifest 2020

Fungi vikend, festival gljiva u Parku prirode Lonjsko polje, održao se u subotu i nedjelju, 26. i 27. rujna, u Posjetiteljskom centru Repušnica u istoimenom mjestu kraj Kutine.

            Bogat program pripremili su Turistička zajednica grada Kutine, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje i Centar za istraživanje gljiva „Russula“ Novska.

            Posjetitelji su razgledali veliku izložbu gljiva, edukativne sadržaje o biološkoj raznolikosti Lonjskog polja i važnosti njezina očuvanja.

            Izložba gljiva je, prema preporukama epidemiologa, bila postavljena na otvorenom. Izložile su se gljive Slavonije i Moslavine, a kako bi ih posjetitelji što bolje upoznali, sve su bile označene karticama s hrvatskim i znanstvenim nazivom, oznakom jestivosti i ljekovitosti.

            Pod vodstvom stručnih vodiča organizirani su biciklističkii pješački obilasci Parka prirode Lonjsko polje te vožnje kanuom.

            Posjetitelji Fungi vikenda upoznali su i projekt SavaTIES povezan s borbom protiv invazivnih vrsta u zaštićenim područjima u slivu rijeke Save. Prisutnost invazivnih vrsta značajno utječe na promjene u staništima, pa tako i na bioraznolikost gljiva.

Tom prigodom također su posjetiteljima dijeljene promotivne majice i letci sa osnovnim podacima o projektu i invazivnim biljkama u bazenu rijeke Save.

Projekt Sava TIES predstavljen na 11. Međunarodnoj konferenciji o biološkoj invaziji – NEOBIOTA2020

Tema ovogodišnje konferencije je „Uloga čovjeka u biološkim invazijama – slučaj doktor Jekyll i gospodin Hyde?“. Prije dvadeset godina organizirana je prva NEOBIOTA konferencija. Tijekom tog razdoblja znanje o stranim vrstama kontinuirano se povećava, jednako kao i broj izazova izazvanih negativnim utjecajem stranih vrsta. Ljudi, kao pokretačka snaga i glavni ekološki inženjeri danas, imaju presudnu ulogu u širenju stranih vrsta. Uloga je to koja ima dva lica ili dva međusobno suprotna karaktera, baš kao što je to bio slučaj dr. Jekylla i gospodina Hydea u noveli Roberta Louisa Stevensona. Svi smo odgovorni za širenje stranih vrsta (namjerno ili slučajno) i promjenu staništa koja pogoduju da strane vrste postanu invazivne. Stručnjaci i znanstvenici pokušavaju ih kontrolirati, povećati svijest javnosti o ovoj problematici i uključiti građane u sprječavanje širenja invazivnih stranih vrsta. Iz tog razloga središnji fokus ovogodišnje konferencije stavljen je na čovjekovu ulogu u biološkim invazijama – poručuju organizatori konferencije. Od 15. do 18. rujna u Vodicama je održana 11. Međunarodna konferencija o biološkoj invaziji – NEOBIOTA2020.

Ove je godine po prvi puta uslijed mjera uzrokovanih COVID-19 pandemijom konferencija uključivala virtualno sudjelovanje predavača i sudionika. Održano je ukupno oko 60 usmenih predavanja i 110 posterskih priopćenja. Sava TIES projekt predstavljen je s dva posterska priopćenja unutar tematike „Upravljanje invazivnim vrstama od donositelja odluka do primjene u praksi: izgubljeno u prijevodu ili na pravom putu?“. Virtualnim i fizički prisutnim sudionicima konferencije predstavljene su aktivnosti obuhvaćene projektom te je najavljena baza podataka o invazivnim stranim vrstama prisutnim u slivu rijeke Save koja će uskoro biti dostupna za korištenje stručnjacima i zainteresiranoj javnosti. Na taj način mreža SavaParks nastoji pridonijeti globalnom cilju u sprečavanju širenja invazivnih stranih vrsta i doprinijeti zaštiti biološke raznolikosti.

Upoznaj invazivnu stranu vrstu – ambroziju

 Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka visine od 20 do preko 150 cm. Korijen joj je plitak i razgranat, a stabljika uspravna i četverobridasta. Po stabljici ima dlake te je gruba na dodir. Listovi rastu jedan nasuprot drugome, dugački su od 5 do 10 cm te su duboko perasto razdijeljeni. Muški cvjetovi stvaraju ogromne količine peludi, a oprašivanje se odvija putem vjetra. Godišnje proizvede od 3000 do 60000 sjemenki koje se na kraće udaljenosti rasprostranjuju vjetrom, a na veće udaljenosti uz pomoć ptica koje se njima hrane te sisavaca kojima se uhvate za krzno. Prirodno je rasprostranjena u Sjevernoj Americi i Meksiku.

Smatra se da je u Europu prvi puta unesena sredinom 19. stoljeća, a nakon toga je više puta slučajno unesena u različite dijelove Europe kao neželjena komponenta sjemena žitarica i trava. Tipična je biljka zapuštenih i narušenih staništa, uglavnom onih pod ljudskim utjecajem. Gdje god se pojavi neka ogoljena površina, vrlo brzo možemo pronaći i ambroziju (npr. već prve godine po napuštanju oranica). Nalazimo je uz naselja, ceste, gradilišta, pruge, na poljoprivrednom zemljištu uz rubove kultura i slično.

Unutar njenog prirodnog područja rasprostranjenosti primjenjuje se u medicini. Njezini sokovi koriste se za zaustavljanje lokalnog krvarenja i za liječenje probavnih smetnji. Ipak, treba naglasiti da su štete koje nanosi daleko veće od potencijalnih koristi koje čak nisu niti dovoljno istražene. Za primjer se mogu uzeti dostupni podaci iz susjedne Mađarske iz kojih je vidljivo da je 1990. ambrozija bila prisutna na oko 418 000 ha, 2001. to je bilo već 2,9 milijuna hektara, a u 2008. godini taj broj porastao je na 5 milijuna hektara od ukupno 6,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u Mađarskoj. Procjenjuje se da ekonomska šteta koju uzrokuje u Mađarskoj iznosi oko 100 milijuna eura. Jedan hektar pokriven ambrozijom godišnje proizvede oko 66 kg peludi po vegetacijskoj sezoni.

Negativno utječe na bioraznolikost jer značajno usporava regeneraciju prirodnih staništa i ugrožava rijetke biljne vrste i mnoge prirodne biljne zajednice koje se razvijaju na istim staništima na kojima dolazi ambrozija.

Kako je uklanjati?

Na malim površinama preporučuje se čupanje cijelih biljaka prije nego uspiju proizvesti sjeme, a u ekološkoj poljoprivredi treba nastojati sijati biljke na način da prokliju bar 10 dana prije ambrozije. Na velikim površinama dobre su metode korištenja herbicida ili zaoravanje na minimalno 10 cm dubine.

Jeste li znali?

Pelud ambrozije smatra se jednim od najjačih alergena, a jedna biljka može ispustiti preko milijun peludnih zrnaca dnevno.

Upoznaj invazivnu stranu vrstu žljezdasti pajasen

Ailanthus altissima, poznat kao žljezdasti pajasen, bogač, rajsko stablo, kiselo drvo, božje drvo, jelš i smrdelj, je drvo s neparno perastim listovima. Porijeklom je iz sjeverne i središnje Kine gdje se koristi u tradicionalnoj medicini. Također je domaćin vrsti svileni moljac te popularno stablo u parkovima, cijenjeno zbog svoje otpornosti. Ljudi koji žive u blizini kineske Žute rijeke zovu je chunshu, ili “proljetno stablo”. Ime proizlazi iz činjenice da je ovo stablo jedno od posljednjih koje izlazi iz stanja mirovanja, a njegovo listanje ukazuje na to da je zima doista završena. Iako ima neke sličnosti s rodom Fraxinus, podrijetlom iz Europe, osobito s bijelim jasenom (Fraxinus excelsior), razlikujemo ih po broju spojeva u njihovim listovima – jasen ih rijetko ima više od 11, dok kod pajasena taj broj obično prelazi 17.

Pajasen je jedna od prvih vrsta koja je iz Kine dovedena na Zapad, već 1751. godine. Iako je vrlo brzo posao popularan u parkovima, entuzijazam je ubrzo nestao nakon što su vrtlari upoznali njegove navike brzog stvaranja izdanaka i njegov neugodan miris. Pelud ovog stabla može biti alergen i u kontaktu s kožom može uzrokovati osip pa i upalu srčanog mišića. Unatoč tome, pajasen se sadio u uličnim drvoredima gotovo cijelo 19. stoljeće. U mnogim se zemljama, uključujući Hrvatsku, brzo raširio, zahvaljujući otpornosti na pH i sušu. Može ga se naći na degradiranim staništima. Ubraja se u drvenaste vrste koje najviše podnose zagađenje, uključujući sumpor dioksid kojeg apsorbira u svoje lišće. Relativno je otporan na ozon, a visoke koncentracije žive nađene su u tkivu biljke.

Još jedan razlog uspješnog širenja ovog drveta je toksin ailanton koji inhibira rast konkurentnih biljaka. Te alelopatske kemikalije u najvećoj su koncentraciji prisutne u kori i korijenu, ali može ih se naći i u lišću, deblu i sjemenkama biljke. Ove kemikalije ne utječu na stablo pajasena, što ukazuje da A. altissima ima obrambeni mehanizam za sprečavanje autotoksičnosti. Raste izuzetno brzo. U prve četiri godine života, prosječno raste 1-2 metra godišnje, na taj način brzo zasjenjuje tlo ispod sebe, što otežava rast ostalog drveća. Starija stabla, iako rastu mnogo sporije, ipak to čine brže od stabala ostalih vrsta. Studije su pokazale da žensko stablo može proizvesti i do 300 000 sjemenki godišnje. Ako se sječe, brže se razmnožava. Svi ti čimbenici rezultiraju da pajasen formira guste šumske sastojine na kojima druge vrste ne rastu, što značajno utječe na lokalnu biološku raznolikost.

Zbog negativnog utjecaja na biološku raznolikost, Ailanthus altissima je uvrštena na Popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj Uniji. Vrste uključene na ovaj popis podliježu ograničenjima i mjerama držanja, uvoza, prodaje i uzgoja, utvrđenima u Uredbi EU.

Što se događa na pilot područjima?

S buđenjem prirode, klijanjem i listanjem biljaka, započele su i aktivnosti na terenu u sklopu projekta Sava TIES. Tijekom prošle i do kraja ove godine, na sedam pilot područja koja se nalaze unutar zaštićenih područja u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji provode se testiranja različitih metoda uklanjanja invazivnih stranih biljaka poput amorfe (čivitnjače), ciganskog perja, pajasena, dvornika, žljezdastog nedirka i zlatošipke. Dokazano je da navedene vrste predstavljaju prijetnju bioraznolikosti, uzrokuju velike gospodarske gubitke, a neke imaju i negativan utjecaj na zdravlje ljudi. Invazivne strane vrste prirodno ne žive na našem području, već ih je čovjek namjerno ili slučajno i bez loših namjera unio u prirodu. One nemaju prirodnih neprijatelja i nekontrolirano se šire u povoljnim uvjetima, a za širenje uspješno koriste rijeku Savu. Veličina štete koju uzrokuju te troškovi suzbijanja ovise o pravovremenom prepoznavanju i prijavi takvih vrsta. Sava TIES projekt i članovi mreže SavaParks Network ujedinjeni su u naumu da pronađu najučinkovitije i najjeftinije rješenje za ublažavanje negativnog utjecaja i suzbijanje invazivnih stranih biljaka. Donosimo kratak pregled aktivnosti s terena…

Krajinski park Ljubljansko barje (Slovenija)

U proljeće, ljeto i jesen prošle godine u Krajinskom parku Ljubljansko barje testirana je učinkovitost različitih metoda uklanjanja gustocvjetne (Solidago canadensis) i velike (Solidago gigantea) zlatnice, žljezdastog nedirka (Impatiens glandulifera) i velikog pajesena (Ailanthus altissima). Malčiranje, košnja i frezanje su metode testirane za uklanjanje zlatnice. Žljezdasti nedirak je uklonjen malčiranjem, a testirana je i metoda ručnog uklanjanja. Pomoću alata zvanog “extractigator” uklonjena su stabla pajasena. Prije uklanjanja biljaka izmjerena je pokrovnost u postotcima, broj jedinki i njihova prosječna visina. Iste aktivnosti bit će provedene tijekom ove godine kako bi podatci bili usporedivi i mjerljivi.

Odransko i Lonjsko polje (Hrvatska)

Uklanjanje amorfe (Amorpha fruticosa) na zaraslim površinama s ciljem obnove travnjačke vegetacije provedeno je na 10 hektara pokraj Osekova u Parku prirode Lonjsko polje te na 4 hektra u blizini Veleševca u Odranskom polju. Radovi su odrađeni traktorskim malčerom. Amorfa obrasta velike površine tih polja i stvara probleme stočarima, poljoprivrednicima, sustavu obrane od poplava, zavičajnim biljkama i životinjama. U Lonjskom polju su očišćene pilot plohe podijeljene na tri dijela kako bi se mogle testirati različite metode. Tako je jedan dio prepušten prirodnom razvoju, drugi dio namijenjen je za košnju, a treći za ispašu stoke.

Zaštićeno stanište “Tišina” (Bosna i Hercegovina)

U prvoj polovici 2020. godine provedeno je uklanjanje amorfe (Amorpha fruticosa) i u manjoj mjeri prisutnih javora negundovca (Acer negundo) i divljeg krastavca (Echinocystis lobata) koji su se pod utjecajem čovjekovog namjernog, ali i nenamjernog djelovanja zasadili uz baru Tišina – najmlađe zaštićeno područje u BiH, proglašeno 2019. godine. Na površini od oko 2,5 hektara, posječene su i odvezene nepoželjne biljke. Do kraja ove godine planirano je povremeno održavanje, a na jesen će biti posađene autohtone vrsta stabala s ciljem obnove staništa. Situacija ne terenu će biti kontrolirana redovitim praćenjem prisutnosti stranih invazivnih vrsta, a rezultati će biti uspoređeni s prvobitno zatečenim stanjem.
Nacionalni park Una (Bosna i Hercegovina)

Na području Nacionalnog parka Una uklanjanja se dvornik (Reynoutria x bohemica) – vrsta koja je ozbiljna prijetnja riječnim ekosustavima. Primijenjene su mehaničke (sječa i ručno čupanje biljaka s korijenom) i kemijske (premazivanje sredstvima krajem vegetacijske sezone) metode uklanjanja. Pilot plohe su u proljeće ove godine podvrgnute metodi ispaše.

Obedska bara (Srbija)

U Specijalnom rezervatu prirode Obedska bara na površini oko 5,5 hektara uklonjena je amorfa (Amorpha fruticosa) zajedno s korijenom. Na ovaj način je povećana vodena zona u rezervatu za oko 1,6 hektara. Tijekom ove godine je planirano provođenje praćenja stanja ptica, riba i procesa zarastanja.

Zasavica (Srbija)

U Specijalnom rezervatu prirode Zasavica uklonjena je invazivna strana vrsta cigansko perje (Asclepias syriaca). Testirane su metode mehaničkog (ručno čupanje i malčiranje) i kemijskog (premazivanjem herbicidima krajem vegetacijske sezone) uklanjanja ove biljke. Ukupna površina s koje je uklonjena biljka je 52 hektara. Prije aktivnosti uklanjanja, napravljeno je praćenje stanja brojnosti ove vrste koje će biti ponovljeno i ove godine.

Učinkovitost provedenih metoda na svim pilot područjima bit će mjerljiva u nadolazećim godinama jer je iskorjenjivanje invazivnih stranih vrsta dugotrajan i zahtjevan proces čiji je uspjeh vidljiv tek nakon dužeg vremenskog razdoblja. Za buduće akcije pratite nas na našim internet stranicama i društvenim mrežama.

Dan rijeke Save

Dan rijeke Save, jedne od najzanimljivijih i najkompleksnijih rijeka u Europi, obilježava se 1.
lipnja u četiri zemlje u slivu rijeke Save – Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Obilježava se s ciljem promicanja iznimne ekološke vrijednosti i gospodarskih potencijala u
slivu rijeke Save, održivog korištenja, važnosti dobre regionalne suradnje koja doprinosi
boljem stanju voda i vodnog ekosustava, a time i višoj kvaliteti života stanovništva u slivu
Save.

Rijeka Sava nastaje spajanjem dviju slovenskih rijeka – Save Bohinjke i Save Dolinke. U
izvorišnom dijelu Sava je široka svega par metara da bi na ušću u Dunav u Beogradu bila
široka gotovo 300 metara. Duž svog toka od 926 kilometara, Sava sadrži cijeli spektar
različitih riječnih staništa i prima vodu iz gotovo 250 pritoka! U izvorišnom dijelu je prava
krška rijeka, brza, divlja i bistra, a prema ušću je sve sporija i sve zamućenija. Sava prolazi
kroz četiri države – Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju spajajući tri glavna
grada, Ljubljanu, Zagreb i Beograd. Pritom ih ne povezuje prometno jer nije cijelim svojim
tokom plovna.

Rijeka Sava iznimno je vrijedna za sve zemlje kojima protječe, a u odnosu na rijeke zapadne
Europe, veoma je dobro očuvana. Ona nam donosi vodu koja znači život ne samo za
čovjeka, već i za mnoga druga živa bića. Vodocrpilišta velikih gradova uz Savu ovise o
količini i kvaliteti vode koju Sava donosi. Zahvaljujući dobroj očuvanosti, u rijeci i uz rijeku
Savu nalazimo mnoge rijetke i ugrožene vrste i staništa. Rijeci Savi je svojstvena iznimna
biološka i krajobrazna raznolikost. Njezino porječje sadržava velike površine riječnih močvara
i nizinski kompleks šuma, a i jedinstven je primjer rijeke s poplavnim nizinama koje su i dalje
netaknute te ublažavaju poplave i podržavaju biološku raznolikost. Također uključuje i brojna
važna područja za život ptica i biljaka te zaštićena područja na državnoj razini i područja na
popisu Natura 2000.

Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje provodi projekt vezan uz rijeku Savu „Očuvanje
staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama Sava TIES“ s
ciljem zaštite, očuvanja i boljim upravljanjem rijekom Savom. Projekt se sufinancira
sredstvima iz međunarodnih fondova.

Zajedno za jaču i učinkovitiju SavaParks mrežu

Članovi SavaParks mreže okupili su se na trodnevnom virtualnom sastanku od 25. do 27. svibnja 2020. i pokazali još jednom kako se zajedničkim snagama može doprinijeti jačanju mreže. Predstavnici organizacija članica mreže okupili su se u sklopu projekta “Sava Parks II – Sloboda za Savu”, financiranog od zaklade Aage V. Jensen, kako bi donijeli zajedničke odluke vezane uz obnovu rijeke Save i njene poplavne nizine. Sudionicima sastanka predstavljeni su mogući koncepti obnove rijeke za područje uzvodnog dijela koji zahvaća dio toka rijeke u Sloveniji i uzvodno od Zagreba u Hrvatskoj te nizvodnog dijela toka na području Spačve i Bosuta – graničnog područja Hrvatske i Srbije. Studije izvodljivosti projekata, koje će biti izrađene do jeseni iduće godine, bit će temelj za pokretanje budućih projekata obnove toka i vraćanje prethodnog “sjaja” našoj ljepotici Savi.

Određeni dijelovi rijeke ljudskim su aktivnostima izmijenjeni te bi vraćanje u prirodno stanje značilo i povratak vrijednih staništa te bolju obranu od poplava, ali i manji rizik za gubitak izvora pitke vode. Nakon izrade studija izvodljivosti koje su okosnica projekta “Sava Parks II – Sloboda za Savu”, pripremit će se dokumentacija neophodna za provedbu projekata obnove rijeke. Na sastanku su predstavljeni primjeri projekata obnove vodenih tokova koji su u tijeku u Sloveniji Life Stržen i Hrvatskoj “Drava Life”. Predstavnici organizacija Notranjski regijski park te WWF Adria iznijeli su primjere dobre prakse i prepreke na koje su dosad naišli u sklopu navedenih Life projekata i na taj način dali uvid članovima mreže u vrlo korisne informacije iz prakse koji će doprinijeti boljoj razradi studija, ali i same implementacije na terenu. U svrhu jačanja i unapređenja mreže, održane su radionice čiji su rezultat donošenje vizije, misije i strukture mreže s ciljem postizanja bolje vidljivosti i funkcionalnosti SavaParks mreže. Rad mreže tu ne staje, dapače virtualno okupljanje članova bilo je iznimno plodonosno jer su izrađeni prvi koncepti ideja za razvijanje budućih projekata koji obuhvaćaju goruće teme poput očuvanja poplavnih šuma, pašnjaka i travnjaka koji polako, ali sigurno nestaju, uz razvoj održivog turizma koji potiče očuvanje prirodnih, kulturnih i tradicionalnih vrijednosti doprinoseći boljitku života u lokalnim sredinama koje povezuje jedna, jedina, nezamijenjiva rijeka Sava.

SavaParks Network je mreža zaštićenih područja uz rijeku Savu osnovana 2. veljače 2015. godine. Danas okuplja 22 institucije i organizacije koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim resursima u slivu rijeke Save. Članove mreže čvrsto povezuje zajednički interes – očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti sliva rijeke Save za sadašnje i buduće generacije.

5. sastanak partnera Sava TIES projekta

Unatoč globalnoj pandemiji izazvanoj koronavirusom 20-ak članova Mreže parkova uz rijeku Savu, iz 13 različitih institucija i 5 zemalja održali su putem virtualne platforme regionalnu radionicu i sastanak svih članica Mreže.

U svrhu jačanja i unapređenja Mreže parkova uz rijeku Savu održana je regionalna radionica s ciljem usmjeravanja daljnjeg rada Mreže, definiranja vizije i misije te same strukture. „Osim izazova pronalaženja najboljih načina suzbijanja i upravljanja invazivnim stranim vrstama koje predstavljaju glavnog neprijatelja i okosnicu Sava TIES projekta, važan cilj nam je ojačati i dovesti do prepoznatljivosti Mrežu parkova uz rijeku Savu“ – izjavila je voditeljica radionice dr.sc. Mirjana Bartula , predstavnica nevladine ekološke organizacije Pokret Gorana Sremska Mitrovica iz Srbije. Cilj Mreže je očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti rijeke Save od izvora do ušća, njenih pritoka i poplavnih površina, bioraznolikosti, povoljnog ekološkog stanja i kulturnog nasljeđa za sadašnje i buduće generacije, a to se može postići samo zajedničkim radom.

Predstavljene su planirane pilot mjere u zaštićenim područjima za ovu godinu, razvoj baze podataka o invazivnim stranim vrstama sliva rijeke Save, studije o korištenju zemljišta i procjene rizika za određene invazivne strane vrste za koje je dokazano da već stvaraju velike probleme u slivu rijeke Save poput amorfe, zlatnice ili dvornika. Ujedno je najavljen početak rada na proučavanju zakonodavnih okvira vezanih uz upravljanje invazivnim stranim vrstama u zemljama Savskog bazena s ciljem kako bi se preporuke temeljene iskustvima ovog projekta prezentirale donosiocima odluka na nacionalnoj i regionalnoj razini i u konačnici uvrstile u zakonodavstvo. Navedeni rezultati i preporuke značajni za sektore zaštite prirode, poljoprivrede, šumarstva i vodnog sektora bit će sažeto objedinjeni u završnoj publikaciji Sava TIES projekta kako bi bili dostupni široj javnosti.

Iako su se članovi Mreže tek virtualno okupili, možemo zaključiti kako je ovaj sastanak bio iznimno koristan i uspješan za razmjenu informacija, međusektorsko povezivanje, ali i dijeljenje pozitivnih misli u ovo izazovno vrijeme koje nas je zateklo.

Uklanjanje čivitnjače u Osekovu

U sklopu projekta Sava TIES, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje provela je aktivnost uklanjanja čivitnjače (Amorpha fruticosa) na 10 hektara pilot plohe u Osekovu s ciljem obnove travnjačke vegetacije.

Radovi uklanjanja traktorskim malčerom trajali su od 6. do 9. travnja 2020. godine. Slijedi ograđivanje i podjela plohe na tri dijela kako bi mogli koristiti tri metode korištenja.
Jedan dio će se prepustiti prirodnom razvoju, drugi dio je namijenjen za košnju, a treći za ispašu stoke.

Konkretne rezultate testiranja metoda imat ćemo krajem godine nakon provedbe monitoringa i analize prikupljenih podataka.

Edukativna predavanja o invazivnim stranim vrstama

U okviru međunarodnog projekta Sava TIES, tijekom veljače 2020. održana su predavanja o invazivnim stranim vrstama u susjednoj nam državi Srbiji. Učenici osnovnih škola “Filip Višnjić” u Jameni i Moroviću (Srijem) su upoznati s invazivnim stranim vrstama i opasnostima koje one predstavljaju za ljudsko zdravlje, prirodu i gospodarstvo. Predavanja su krajem veljače preventivno zaustavljena iz zdravstvenih razloga uzrokovanih korona virusom COVID 19.

Predavači jednog od projektnih partnera Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode iz Novog Sada, objasnili su učenicima važnost rijeke Save kao međunarodnog koridora koji povezuje četiri države. Na praktičnim primjerima invazivnih vrsta u Posavini (ambrozija, pajasen i druge) prikazano je kako je čovjek slučajno i bez loših namjera u prirodu unio vrste koje ovdje nemaju prirodnih neprijatelja i nekontrolirano se šire u povoljnim uvjetima te za širenje, kao i domaće vrste, koriste sliv rijeke Save. Pojašnjeno je kako veličina štete koju uzrokuju te troškovi suzbijanja ovise o pravovremenom prepoznavanju i prijavi takvih vrsta.

Učenici su prepoznavali domaće i strane vrste koje imaju različitu ulogu u prirodi, a nalaze se u njihovom okruženju. Po završetku predavanja, učenicima su podijeljeni prigodni promotivni paketi.

Radionica na temu invazivnih vrsta održana u Sarajevu, BiH

U Sarajevu je dana 18. veljače 2020. godine, održana prva radionica u okviru projekta „Utvrđivanje prisustva i kartiranje distribucije invazivnih vrsta na teritoriju zaštićenih područja Kantona Sarajevo“. Projekt provode Udruženje za biološka istraživanja i zaštitu prirode BIO.LOG u suradnji s Kantonalnom javnom ustanovom za zaštićena prirodna područja, a financira ga Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.

Na prvoj radionici su predstavljeni ciljevi projekta te rezultati prve faze terenskog rada i kartiranja invazivnih vrsta u zaštićenim područjima Kantona Sarajevo. Tom prilikom su svoj rad predstavile i druge organizacije i institucije koje rade na problemu invazivnih vrsta u Bosni i Hercegovini. Na radionici je istaknut značaj problema invazivnih vrsta, posebno u zaštićenim područjima, te važnost donošenja mjera za njihovo suzbijanje.

Naš projektni partner, Centar za životnu sredinu, je tom prilikom predstavio projekt “Sava TIES” i iskustva nastala u dosadašnjem radu na implementaciji ovog projekta koji provode na području Zaštićenog staništa “Tišina”, općina Šamac. Prisutni su razmijenili aktualne informacije i iskustva o ovoj temi s ciljem uspostavljanja buduće suradnje kao i mogućnosti kreiranja baze podataka. Jedan od zaključaka ove radionice je i neophodnost uspostavljanja sistema praćenja širenja i kontrole invazivnih vrsta u Bosni i Hercegovini.

Obilježen Svjetski dan vlažnih staništa

Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa 7. i 27. veljače 2020. održana su edukativna predavanja u Osnovnoj školi Sveta Nedelja te Gimnaziji Antuna Gustava Matoša Samobor s ciljem podizanja svijesti učenika o važnosti očuvanja i zaštiti vlažnih staništa u svijetu, ali i našoj županiji. Učenici 8.-ih i 1.-ih razreda, zahvaljujući inicijativi prof. Ivice Kapuđije i Sanje Đurđević, imali su priliku od predavača iz JU Zeleni Prsten Zagrebačke županije naučiti što su to vlažna staništa, što ih ugrožava, zašto nestaju i koja vlažna staništa mogu naći u blizini svoje škole.

Vlažna staništa najugroženija su područja na svijetu. U posljednjih 100 godina nepovratno je izgubljeno 64 % močvarnih područja u svijetu zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Cilj obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa je edukacijom javnosti o njihovoj važnosti spriječiti njihov gubitak, osigurati očuvanje i potaknuti razumno korištenje močvara u cijelom svijetu.

Vlažna ili močvarna područja su staništa koja su stalno ili samo privremeno prekrivena vodom. To su stalne ili povremene vode stajačice i tekućice, poplavne šume i livade, obala mora i koraljni grebeni. Od velike su važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti. Izdvajamo tek nekolicinu vrijednosti iz niza korisnih značajki ovih područja: obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena, pročišćavanje vode, prirodan i učinkovit sustav obrane od poplava. Izvor su velike biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma, rekreacije i zanimljive školske izlete.

Rijeka Sava predstavlja vrijedno i važno vlažno stanište za stanovnike Zagrebačke županije, zaključili su učenici u suradnji s predavačicom Ivanom Sučić koja im je predstavila Sava TIES projekt i približila problematiku invazivnih stranih vrsta. Te vrste druga su najveća prijetnja bioraznolikosti na globalnoj razini, odmah nakon izravnog uništavanja prirodnih staništa. Učenici su imali priliku upoznati biljke koje se ubrajaju među invazivne strane vrste prisutne u njihovoj okolici i kako spriječiti njihovo širenje.
Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače diljem svijeta. Ove godine je prijavljeno ukupno 1416 događaja u cijelome svijetu koji promoviraju važnost vlažnih staništa, od čega je u Europi 903, a u Hrvatskoj 6, uključujući naša gostovanja u školama.

https://www.worldwetlandsday.org/events

Zaustavimo širenje divovskog svinjskog korova

(siječanj 2019. godine)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum) jedna je od najagresivnijih invazivnih biljnih vrsta u Europi i Sjevernoj Americi. Brzo se proširio u mnogim europskim zemljama nakon što je uveden kao ukrasna biljka iz svog prirodnog područja na Kavkazu. Glavni razlog unošenja u Europu, prema prvim zapisima u većini zapadne i sjeverne Europe, je ornamentalna znatiželja. U regijama u kojima je nedavno unesen, javlja se uglavnom u staništima u blizini ljudskih naselja i riječnih slivova.

Divovski svinjski korov je najveća zeljasta biljka u europskoj flori koja se zbog svojeg brzog i uspješnog rasta smatra vrlo konkurentnom vrstom. Nerijetko razvija velike i dominantne zajednice i zamjenjuje zavičajnu vegetaciju. Osim ekoloških problema, ova biljka predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje ljudi. Proizvodi žuti sok koji sadrži otrove koji uzrokuju opekline kože. Kontakt s očima može uzrokovati privremenu i trajnu sljepoću. Postojeće metode kontrole su ispaša, mehaničko rezanje ili kemijsko tretiranje.
Vrsta Heracleum mantegazzianum je u slivu rijeke Save pronađena samo u Sloveniji, blizu Ljubljane. Pretpostavlja se da je biljka pobjegla iz Botaničkog vrta Ljubljana 1980-ih godina u središte Ljubljane i širila se željezničkom prugom. Svake godine se provodi aktivno iskorjenjivanje, čime se kontinuirano širenje ove invazivne vrste drži pod kontrolom.
Na sreću, ova invazivna biljka još nije široko rasprostranjena u slivu rijeke Save. Prevencije radi, najvažnije je informirati ljude o njenoj prisutnosti i posljedicama. Ako vidite ovu invazivnu vrstu, reagirajte, upozorite nas i susjedstvo! Ne dodirujte je!

Samo rano otkrivanje i brza reakcija mogu spriječiti njeno širenje!

SAVA TIES - 9. sastanak Savaparks mreže

(26. i 27. studenog 2019. godine)

Članovi SavaPark-a sastali su se u Nacionalnom parku Triglav u Sloveniji, na 9. sastanku mreže SavaParks. Nacionalni Park je dobio ime po najvišoj planini Slovenije Triglav (2864m),  koju i okružuje. Ovdje možete pronaći jedan od izvora rijeke Save, koji su sudionici sastanka SavaParks imali zadovoljstvo posjetiti. Prekrasni vodopad Savica ima pad od 78 m, a hrani ga Dolina Triglavskih jezera koja leži u planinama iznad vodopada. Izvor je rijeke Save Bohinjka, koja se spaja sa Savom Dolinkom u blizini Bleda, tvoreći rijeku Savu. Ekipa Triglavskog nacionalnog parka podijelila je svoja iskustva i izazove u upravljanju nacionalnim parkom, pokazujući sudionicima neke od njegovih ljepota poput slapa Savice i korita Mostnice.

Susret SavaParks mreže organiziran je na Bohinjskom jezeru 26. i 27. studenog. Članovi SavaPark-a razgovarali su o potencijalima obnove u bazenu rijeke Save, budućnosti mreže SavaParks i fokusu njenog rada. Nadalje, razgovarano je o nekoliko opcija za zajednički logotip mreže SavaParks, a konačni izbor bit će predstavljen početkom 2020. godine, zajedno s web stranicom SavaPark-a.

Upoznaj invazivnu biljku zlatnicu

(studeni 2019. godine)

Ako krajem ljeta krenete u šetnju ljubljanskim močvarama ne možete propustiti visoku biljku sa svijetlo žutim cvjetovima koji obrastaju napuštene livade i polja, kao i neobrađene površine uz ceste i jarke. To je zlatnica ili zlatošipka! Ne autohtona obična zlatnica (Solidago virgaurea) koja raste u svijetlim šumama, na čistinama i šumskim rubovima širom Slovenije. To su strana gustocvjetna (Solidago canadensis) i velika (Solidago gigantea) zlatnica dvije najinvazivnije biljke na području ljubljanskih močvara i cijele Srednje Europe. One također uzrokuju probleme u drugim dijelovima Europe, u većini dijelova Azije, u Australiji i na Novom Zelandu. Obje vrste su autohtone u Sjevernoj Americi. Gustocvjetna zlatnica je jedna od prvih ukrasnih biljaka koje su donesene iz Sjeverne Amerike u Europu. U Britaniji je poznata još od 17. stoljeća i proširila se u većem dijelu Europe u 19. stoljeću. Nekada su je sadili u botaničkim vrtovima, parkovima i vrtovima odakle se proširila u prirodu.

Naši preci koristili su europsku zlatnicu kao lijek za ublažavanje problema s mokraćnim sustavom i za zacjeljivanje rana. Dvije strane vrste zlatnice sadrže iste aktivne tvari, ali nažalost imaju destruktivan učinak na biološku raznolikost i staništa. One se gusto rasprostranjuju, što sprječava uzgoj domaćih biljaka, čineći staništa neprikladnima za mnoge životinjske vrste. Utvrđeno je da na područjima obraslima zlatnicom ima manje mrava, što ima negativan učinak na leptire koji ovise o njima. Gustocvjetna i velika zlatnica brzo se šire, pri čemu jedna biljka proizvodi tisuće sjemenki koje se prenose vjetrom ili šire vegetativnim razmnožavanjem podzemnim stabljikama. Posebno brzo rastu na degradiranim područjima i napuštenim poljoprivrednim zemljištima koje autohtone vrste sporije naseljavaju. Slabo očišćeni strojevi jedan su od načina širenja sjemena zlatnice u takva područja, a nerijetko se šire zemljom koja se dovozi iz drugih područja za potrebe zatrpavanja površina u kojoj su sjeme i korijenje već prisutni. Njihova specifičnost je da njihovo korijenje proizvodi tvari koje usporavaju rast drugih biljaka i smanjuju njihov uspješan razvoj. Time se smanjuje biološka raznolikost drugih biljaka i organizama koji ovise o njima. Zbog tvari koje ispuštaju, tlo je manje prikladno za poljoprivrednu proizvodnju.

Redovita košnja sprječava širenje zlatnice na livadama. Međutim, smanjenje učestalosti košnje u svrhu očuvanja vrsta kojima prijeti rana košnja ili košnja u određenim sezonama može uzrokovati probleme.
Gustocvjetna i velika zlatnica cvatu od srpnja do rujna kada većina autohtonih biljaka već uvene i zbog toga ih vole pčelari. Tamo gdje rastu, oni su važna hrana za pčele, dopuštajući pčelinjim zajednicama da sačuvaju svoju snagu i omogućavajući razvoj zimskih pčela.

13. SKUP STRUČNIH SLUŽBI 2019.

(23.-25. listopada 2019. godine)

Djelatnici Javne ustanova Park prirode Lonjsko polje, odjel stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka prirode Lonjsko polje, sudjelovali su na 13. skupu stručnih službi. Skup je održan u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, a između ostalih na skupu su sudjelovali su i partneri SavaParks mreže. Ovogodišnji domaćin skupa bio je Grad Virovitica i Virovitičko-podravska županija, u trajanju od tri dana: 23.-25.10.2019.

Skup je kroz predavanja i rasprave obuhvatio teme iz domene zaštite prirode, predstavljeni su noviteti, projekti te podijeljena iskustva iz prakse očuvanja prirode. Organiziran je i obilazak zaštićenih područja Virovitičko-podravske županije.

Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje aktivno je sudjelovala na skupu predstavljanjem projekta Sava TIES – Zaštita staništa u slivu rijeke Save kroz prekogranično upravljanje invazivnim vrstama. Kroz prezentaciju su partneri SavaParks mreže te ostali sudionici skupa upoznati sa aktivnostima kartiranja travnjaka u Parku prirode Lonjsko polje te aktivnostima uklanjanja invazivnih vrsta na pilot plohama u četiri savske zemlje.

Borba protiv invazivnih stranih vrsta u slivu rijeke Save

(16. – 19. listopada 2019. godine)

Bihać, Bosna i Hercegovina: Partneri na projektu #SavaTIES okupili su se od 16. do 19. listopada 2019. godine u Bihaću kako bi razgovarali o tekućim projektnim aktivnostima i budućnosti mreže SavaParks. Sudionici su prezentirali pilot aktivnosti koje su proveli na terenu te su raspravljali o pronalaženju najboljih načina upravljanja invazivnim stranim vrstama, kao i o tome kako predstaviti rezultate donositeljima odluka. Organiziran je trening o planiranju projektnog utjecaja, kako bi se razvio strateški plan koji štedi vrijeme i omogućava postizanje učinaka u okviru projekta Sava TIES. Obuka je dio programa izgradnje kapaciteta mreže SavaParks.

Istovremeno je organizirana i druga regionalna radionica na temu invazivnih stranih biljaka, koja je održana 17. listopada 2019. godine u općinskom centru Kulen Vakufa. Više od 30 dionika i predstavnika projektnih partnera imalo je priliku razmijeniti iskustva u borbi protiv agresivnih stranih biljaka s kojima se susreću u slivu rijeke Save. Dijeljenje praktičnog znanja između lokalnih dionika i projektnog konzorcija ključno je za uspješno suzbijanje invazivnih stranih vrsta. Radionica je dio izrade plana aktivnosti mreže SavaParks nakon završetka projekta. Mirjana Bartula, koordinatorica radionice, istaknula je: “Radionica doprinosi budućoj suradnji mreže SavaParks za usklađeno upravljanje zaštićenim područjima u slivu rijeke Save.”

Nacionalni park Una, domaćin druge regionalne radionice i četvrtog sastanka projektnih partnera, organizirao je terenski izlet do pilot područja na kojem se provodi ispitivanje metoda za uklanjanje invazivne strane biljke japanskog dvornika. Direktor Nacionalnog parka Una, Amarildo Mulić, istaknuo je uspješnu suradnju koju su do sada ostvarili s mještanima i nadležnim sektorima. Uključivanje i edukacija lokalne zajednice te međusektorska suradnja predstavljaju korak naprijed u postizanju pozitivnih rezultata u borbi protiv stranih vrsta. Osim pilot područja, istražene su i prirodne ljepote rijeke Une.

Pozivnica na 2. #SavaTIES Regionalnu radionicu
(17. listopada 2019. godine)

Partneri Sava TIES projekta i međusektorski dionici iz četiri države kojima protječe rijeke Save okupit će se kako bi razgovarali o negativnom utjecaju invazivnih stranih vrsta i mogućim načinima njihove kontrole. Druga Sava TIES regionalna radionica bit će organizirana u Nacionalnom parku Una 17. listopada 2019. godine.

Dionici će razmijeniti informacije o budućim izgledima i prioritetima rada SavaParks mreže. Tijekom prijavljene posjete, sudionici radionice imat će prilike vidjeti ljepote Nacionalnog parka Una, ali i područja obrasla invazivnom biljkom japanski dvornik (Reynoutria japonica).

Za sudjelovanje na radionici potrebno se je prethodno registrirati. Više informacija o događaju i registraciji obratite se National Park UNA (jp.np.una@gmail.com). Vidimo se!

Ususret jeseni uklanjamo invazivne biljne vrste!

(rujan 2019. godine)

Invazivne strane vrste jedna su od najvećih prijetnji biološkoj raznolikosti i uzrokuju velike ekološke, ekonomske i zdravstvene probleme. Stoga je projekt Sava TIES usmjeren na pronalaženje uspješnih metoda uklanjanja invazivnih biljnih vrsta u slivu rijeke Save. Učinkovitost i troškovi različitih metoda iskorjenjivanja invazivnih stranih vrsta testiraju se u sklopu projekta na najinvazivnijim vaskularnim biljkama u regiji. Na sedam pilot područja u četiri zemlje bit će ispitna mjesta za iskorjenjivanje. Uzorkovane parcele nalaze se u zaštićenim područjima: Park prirode Ljubljansko Barje (Slovenija), Značajni krajobraz Odransko polje (Hrvatska), Park prirode Lonjsko polje (Hrvatska), Nacionalni park Una (Bosna i Hercegovina), Tišina (Bosna i Hercegovina), Specijalni rezervat prirode Zasavica (Srbija) i Specijalni rezervat prirode Obedska Bara (Srbija).
U kolovozu i rujnu 2019. godine zaposlenici Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode Vojvodine, zajedno s upraviteljima zaštićenih područja posjetili su pilot područja kako bi vidjeli napredak u praćenju i iskorjenjivanju invazivnih vrsta. Posjedujući ključno lokalno znanje o vrstama koje predstavljaju najveću ekološku i ekonomsku prijetnju, rukovoditelji nalazišta označili su uzorke parcela na kojima će se invazivne biljke iskorijeniti i prebrojati, a njihov broj će se pratiti u narednim godinama kako bi se pokazao uspjeh primijenjenih metoda iskorjenjivanja.

Projektni partneri započeli su uklanjati invazivne strane vrste. Park prirode Ljubljansko Barje uklonio je žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera) ručnim izvlačenjem, dok je Nacionalni park Una počeo sjeći češki dvornik (Reynoutria x bohemica). Amorfa (Amorpha fructicosa) je označena i bit će uklonjena iz zaštićenog područja u Odranskom polju, Parka prirode Lonjsko polje, Specijalnog rezervata prirode Obedska Bara i bara Tišina. U okviru posebnog rezervata prirode Zasavica bit će uklonjena invazivna biljka prava svilenica (Asclepias syriaca).
Invazivne vrste mogu biti poražene samo ako su naši napori dobro usmjereni i odlučni. Stoga je jedini način pronalaženja učinkovitih rješenja za uklanjanje invazivnih vrsta karakterističnih za sliv rijeke Save suradnja i razmjena praktičnih iskustava među projektnim partnerima – jer dijelimo zajednički cilj.

Kako ukloniti invazivne vrste?

Invazivne strane vrste su veliki problem današnjice i glavni izazov za zaštitu bioraznolikosti u 21. stoljeću. Imaju negativan učinak na zdravlje ljudi, uzrokuju velike gospodarske gubitke, ali i velike promjene u okolišu. Iz dana u dan ljudi postaju sve svjesniji problema i posljedica koje uzrokuju jer ih osjećaju na vlastitoj koži. Koje je najučinkovitije rješenje za trajno uklanjanje strane invazivne vrste? Što struka, a što lokalno stanovništvo može učiniti na suzbijanju invazivnih vrsta? Samo su neka od pitanja o kojima se raspravljalo na studijskom putovanju u Mađarsku u potrazi za primjerima dobre prakse.

Članovi Mreže parkova uz rijeku Savu (SavaParks) posjetili su dva nacionalna parka u Mađarskoj – Kiskunság i Körös-Maros, čiji upravljači imaju dugogodišnje iskustvo u suzbijanju invazivnih stranih biljaka. Imali su priliku čuti kako se kolege iz Mađarske suprotstavljaju problematici invazivnosti i na terenu vidjeti područja i različite metode koje primjenjuju – od kemijskih do mehaničkih. U nacionalnom parku Kiskunság primjenjuju metodu tretiranja kemijskim preparatima koja se pokazala kao najučinkovitija metoda, no ona se ne smije primjenjivati u poplavnim područjima zbog mogućeg zagađenja vodotoka i pitke vode. U takvim područjima, poput Nacionalnog parka Körös-Maros, najučinkovitija metoda se pokazala kombinacija mehaničkog uklanjanja malčiranjem, košnjom i ispašom stoke.

Kolege iz Mađarske bore se više od deset godina s invazivnim vrstama, ulažu milijune eura u njihovo suzbijanje, imaju čak i interventne timove zadužene za njihovo uklanjanje i praćenje. Usprkos svim uloženim naporima i financijama, gotovo je nemoguće trajno ukloniti takve vrste zbog širenja sjemena iz područja izvan granica nacionalnog parka. Jedino se dobrim upravljanjem može spriječiti njihovo širenje na nova područja te kontrolirati rast na već zahvaćenim područjima, što iziskuje puno vremena i novaca. U ovoj „invazivnoj priči“ najvažnija je edukacija svih generacija, posebice onih koji donose odluke i lokalnog stanovništva, kako bi se osvijestili vezano uz tematiku invazivnih stranih vrsta.

Europa ulaže velika financijska sredstva i napore u borbi protiv invazivnih stranih vrsta. Nažalost za sada uspješnost tih mjera nije dovoljno učinkovita da bi se one uklonile iz prirode, a stručnjaci predviđaju da je trajno uklanjanje nemoguće postići.

Studijsko putovanje je organizirano u sklopu projekta „Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama – Sava TIES“. Cilj projekta Sava TIES je pronaći učinkovito rješenje za uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka u slivu rijeke Save, stoga vjerujemo da će iskustva kolega iz Mađarske i novostečena saznanja pridonijeti očuvanju naše prirode i zdravog okoliša.

Započela provedba pilot mjera uklanjanja invazivnih biljaka

(8. kolovoza 2019. godine)

U Parku prirode Ljubljansko barje, slovenskom partneru na projektu #Sava TIES, započela je provedba pilot mjera s ciljem iskorjenjivanja invazivnih stranih biljnih vrsta.
Osim aktivnosti povezanih s iskorjenjivanjem invazivnih biljaka, partner je pridao veliku pažnju podizanju svijesti javnosti o najvećim prijetnjama koje širenje invazivnih stranih vrsta predstavlja prirodi, gospodarstvu i ljudskom zdravlju. U tu svrhu organizirano je više događanja na temu invazivnih stranih vrsta i razlozima zbog kojih je ključno djelovati odmah.
Uz to sudjelovali su i na nekoliko drugih događaja na kojima je predstavljen projekt Sava TIES i problem invazivnih stranih vrsta, poput događaja »Moja reka praznuje«.

Nadalje, slovenski projektni tim Sava TIES sudjelovao je na završnom događaju projekta Eco Karst. Projekt se bavio dobrobitima ekosustava koje pružaju zaštićena krška područja i njihovim potencijalom za lokalni održivi razvoj. U okviru grupne rasprave partner je vodio odjeljak pod nazivom “Izazovi koji invazivne strane vrste predstavljaju za upravljanje zaštićenim područjima i tvrtkama koje se bave poslovima bioraznolikosti”.

Održani su predavanje i radionica za studente Biotehničkog obrazovnog centra Ljubljana. Događaj je obuhvatio izlet na jedno od područja gdje se mogu na licu mjesta predstaviti problemi koje uzrokuju invazivne biljke zlatnica i žljezdasti nedirak. Studenti su i sami bili angažirani na uklanjanju invazivnih biljaka procesom čupanja. Članovi slovenskog geocaching kluba Geocacher također su sudjelovali u “borbi” s zlatnicom u blizini Podkraka, područja koje je sada obrastalo ovim invazivnim korovom zbog neadekvatne košnje u prošlosti.

Na pilot području provedeno je malčiranje žljezdastog nedirka. Na područjima nepristupačnim za strojno iskorjenjivanje žljezdasti nedirak ručno su uklonili volonteri, studenti Biotehničkog obrazovnog centra Ljubljana.

Na pilot području testiraju se različite metode (malčiranje, košnja i usitnjavanje) iskorjenjivanja invazivne biljke zlatnice s ciljem usporedbe učinkovitosti različitih metoda iskorjenjivanja.

Glas Tišine daleko se čuje – prezentacija projektnih aktivnosti Sava TIES i zaštite prirode

(26. srpnja 2019. godine)

Projekt Sava TIES predstavljen je u prostorijama Centra za kulturu ”Šamac” u Bosni i Hercegovini, 23. srpnja 2019. godine. Zainteresirana javnost imala je priliku saznati više o vrijednostima ovog uskoro i službeno zaštićenog područja; aktivnostima u tijeku i onima koje će se realizirati u budućnosti. Prezentacije su održale organizacije i institucije koje su odavno prepoznale važnost očuvanja i zaštite Tišine. Nakon prezentacija u Centru, prisutna publika imala je priliku neformalno razgovarati sa svim predstavnicima. Aktivnost “Glas Tišine čuje se daleko” organizirana je sklopu tradicionalne manifestacije “Šamačko ljeto”.

Zajedno za očuvanje kosca, jedne od ugroženijih ptica

(23. srpnja 2019. godine)

Manifestacijom Kosci za kosce želi se upozoriti na povezanost očuvanja prirodnih staništa ptice kosca i bioraznolikosti s tradicionalnim seoskim načinom života koji čini kulturno-povijesni identitet hrvatskog sela. Cilj je očuvanje kosca, jedne od ugroženih ptica, koja je specifična po tome što se gnijezdi na livadama uz vlažna staništa. Opstanak kosca ovisi o ljudima – koscima livada. Zbog toga su kosci (i ptica i čovjek) svojevrsni simbola suživota ljudi i prirode.

„Ove godine manifestacija se održava po jedanaesti put, ali po prvi puta u ovom dijelu županije. Mnogi su me pitali, zašto selimo manifestaciju? Odgovor je vrlo jednostavan – kako bismo sačuvali pticu kosac na livadama košanicama neophodno je lokalno stanovništva upoznati s načinom i terminom košnje prilagođenom koscu. Želja nam je i vas i sve poljoprivrednike koji imaju livade na području Pokupskog bazena upoznati s pticom kosac, mjerama očuvanja i zaštite, ali i načinom košnje prilagođenim ptici kosac.“ – istaknula je ravnateljica JU Zeleni prsten Zagrebačke županije dr.sc. Tatjana Masten Milek.

„Kosac je vrlo skrovita ptica srodna fazanima, prepelicama i jarebicama. Slične je veličine kao grlica, ali ima puno duže noge kojima se probija kroz svoje glavno stanište – visoku travu. Tijekom gniježđenja vrlo rijetko leti i većinu vremena provodi skriven u travi. Uglavnom je aktivan noću zbog čega ga je vrlo teško opaziti. Karakteristično i uporno se glasa (kreštavo glasanje koje zvuči kao: kreks-kreks) gotovo cijelu noć, a na taj način doziva ženke i obilježava svoj teritorij. Osim zarastanja livada, ugroženost za ovu vrstu predstavlja i prerana košnja, košnja brzom mehanizacijom te kružna košnja od ruba prema sredini polja.“ – naglasio je Tomica Rubinić, suradnik na projektu Čigra.

Boris Gerenčević, stručni savjetnik u Javnoj ustanovi Zeleni prsten predstavio je Natura 2000 područja s naglaskom na Pokupskom bazenu. Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Pokupski bazen dio je ekološke mreže jer predstavlja dom za 67 vrsta ptica od kojih možemo izdvojiti orla štekavca, zatim crnu rodu, kosca te razne vrste močvarica (posebice pataka). O bogatstvu ovog područja mnogo nam govori i činjenica da se unutar granica Pokupskog bazena nalaze tri područja koja su uključena u ekološku mrežu, a to su Ribnjaci Crna Mlaka, Jastrebarski lugovi i Ribnjaci Pisarovina. Navedena područja predstavljaju oazu za mnoge životinje kao što su vidra, veliki tresetar, barska kornjača te crveni i žuti mukač, a tamo se nalaze se i vrlo značajne i lijepe poplavne šume hrasta lužnjaka te crne johe i poljskog jasena.

Luka Basrek voditelj projekta Sava TIES upoznao je prisutne s problematikom invazivnih stranih biljnih vrsta (biljke koje prirodno ne žive na našem području, već su unesene namjernim ili nenamjernim ljudskim utjecajem). Cilj projekta je pronaći učinkovito rješenje za njihovo trajno uklanjanje i suzbijanje. Nekontrolirano se šire slivom rijeke Save, imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste ili ih čak u potpunosti istiskuju, smanjuju plodnost tla, zarastaju obradive poljoprivredne površine, uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava i sl. Ukratko – mijenjaju prirodna staništa od europskog značaja i iznimno ih je teško iskorijeniti. One nisu samo problem zaštite prirode, već imaju i negativan učinak na zdravlje ljudi i uzrokuju velike gospodarske gubitke. Procjenjuje se da šteta koju imaju na svjetsku ekonomiju iznosi oko 1.4 bilijuna dolara godišnje, tj. oko 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva.

Manifestacijom „Kosci za kosce“ označava se početak kasnije košnje livada košanica, koja je nužna kako bi kosac stigao podignuti svoje mlade. Da nije bilo tradicionalnog načina košnje i života na hrvatskom selu, ne bi bila tako bogata biološka raznolikost. Mnoštvo okupljenih među kojima su bili i načelnik općine Klinča Sela Miljenko Vučković, predsednik Općinskog vijeća općine Klina Sela Mirko Horvatić i izaslanik župana Zagrebačke županije Dragutin Stopić, uživali su u košnji ručnom kosom, domaćoj hrani i vožnji konjskim zapregama te natjecanju u košnji pokazavši zavidno znanje košnje ručnom kosom!

U natjecanju u košnji ručnom kosom sudjelovalo je čak 34 natjecatelja u dvije kategorije. Prilikom ocjenjivanja košnje gledala se čistoća otkosa, širina otkosa, lijepo slaganje plasta te umijeće brušenja kose. Svojom tehnikom košnje i umjetničkim dojmom žensku konkurenciju pomela je Nada Bencetić, dok je u muškoj konkurenciji najbolji bio Vinko Gavrić. Pobjednici su nagrađeni novim kosama i grabljama, a ostali sudionici utješnim nagradama i brusevima kako bi njihove kose sljedeće godine kosile još bolje.

NAJBOLJI KOSCI
Ženska kategorija:

Nada Bencetić
Dragica Kambić
Ivanka Rogić
Muška kategorija:

Vinko Gavrić
Neven Šimanović
Mirko Horvatić

Radionica lokalnih dionika u Specijalnom rezervatu prirode „Zasavica“, Srbija

(4. srpnja 2019. godine)

Pokret Gorana Sremska Mitrovica, partner na projektu #SavaTIES, iz susjedne Srbije organizirao je 4. srpnja 2019. godine u posjetiteljskom centru Zasavica radionicu za lokalne dionike s ciljem osvještavanja i razmjene iskustava vezanih uz problematiku invazivnih stranih vrsta u slivu rijeke Save, a naročito u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica.

Na radionici su sudjelovali predstavnici lokalnih vlasti, nevladine organizacije, Odjel za biologiju i ekologiju Fakulteta prirodnih nauka u Novom Sadu i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode “AP Vojvodine“. Sudionici su razmijenili dosadašnja iskustva o upravljanju invazivnim vrstama. Predstavili su ideje o mogućim budućim projektima usmjerenim na različite aspekte upravljanja invazivnim vrstama koje bi se mogle razviti i implementirati, kako na lokalnoj tako i na razini cijelg sliva rijeke Save.

Svi okupljeni su izrazili interes da postanu dio odbora dionika na području Zasavice i da udruže snage u nalaženju uspješnih rješenja za probleme vezane uz invazivne vrste.

Sastanak sa dionicima u Popovači

(11. srpnja 2019. godine)

U četvrtak, 11.07.2019., u organizaciji Grada Popovače održan je sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici stočara za zajedničke pašnjake Gračansko polje, Osekovsko polje i Ostrovsko polje, predstavnici Grada Popovače te Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje.

Hrvatske šume, Šumarija Popovača, su u postupku izrade nove šumskogospodarske osnove (ŠGO) za period od 10 godina. Novim dokumentom dolazi i do promjene statusa određenih površina koje bi u budućnosti bile pašnjak ili šuma. Predstavnici pašnjaka zabrinuti su zbog potencijalnog smanjenja površina zaraslih pašnjaka na lokalnom nivou i ne odustaju od svojih stajališta te najavljuju pravnu bitku.

Lonjsko Polje je kandidat UNESCO-ove svjetske baštine i dužnost Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje je pomno pratiti razvoj situacije kako ne bi došlo da narušavanja ravnoteže površina šuma i pašnjaka i stoljetnog krajobraza Lonjskog polja.
Pilot ploha projekta Sava TIES nalazi se u okruženju šumskih površina, ali provedba projektnih aktivnosti uklanjanja amorfe na pilot plohi nije upitna zbog dobre komunikacije i suradnje sa svim stranama.

Podržali smo završnu konferenciju coop MDD Interreg projekta

(28. lipnja 2019. godine)

Sava TIES tim sudjelovao je na Mura-Drava-Dunav konferenciji koja je održana 28. lipnja 2019. u austrijskom gradu Bad Radkersburg. Predstavljeni su vrijedni rezultati tog projekta i doprinosi očuvanju prekograničnog rezervata biosphere Mura-Drava-Dunav koji se proteže kroz čak 5 zemalja! Krunu same konferencije i završetka projekta činilo je potpisivanje sporazuma o suradnji svih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima uključenih u rezervat biosphere te partnera projekta coop MDD. Na taj su se način organizacije obvezale sudjelovati u daljnim aktivnostima na polju očuvanja i zaštite rezervata biosphere Mura-Drava-Dunav.

Čestitamo svim partnerima i suradnicima coop MDD projekta na vrhunski odrađenom poslu i vrijednim rezultatima!

Održana finalna konferencija DANUBEparksCONNECTED projekta

(26. lipnja 2019. godine)

Međunarodna završna konferencija DANUBEparksCONNECTED projekta održana je 12. lipnja 2019. godine u Novom Sadu u Srbiji. Konferencija je okupila preko 100 sudionika iz 9 država na kojoj je predstavljen dvogodišnji rad 17 partnerskih institucija na očuvanju stanišnih koridora duž rijeke Dunav. U okviru DANUBEparksCONNECTED projekta ostvareni su rezultati vrijedni pažnje i to prije svega oni koji su vezani za riječne sprudove, zaštitu ptica od stradavanja na dalekovodima, suhim staništima i šumske koridore. Konferencija je također dala doprinos stručnoj razmjeni mišljenja između predstavnika relevantnih institucija kao što su EUSDR, ICPDR, Ramsarskog sekreterijata i drugih.

Javnom poduzeću „Vojvodinašume“, kao partneru na projektu, pripala je čast i zadovoljstvo da bude ne samo domaćin ove međunarodne završne konferencije i koordinator aktivnosti vezanih uz dunavske šumske koridore, već da ujedno i predstavi novi projekt na kojem aktivno sudjeluju – Sava TIES projekt.

Učenici iz Mačvanske Mitrovice istražuju invazivne strane vrste u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica

(24. lipnja 2019. godine)

U okviru Sava TIES projekta učenici iz osnovne škole “Dobrosav Radosavljević Narod” iz Mačvanske Mitrovice u Srbiji sudjelovali su na radionicama vezanim uz invazivne strane vrste. Projektni partner “SRP Zasavica” organizirao je ukupno dvije radionice.

Prva radionica je održana 22. travnja 2019. godine, u povodu obilježavanja Dana planete Zemlje, kada su učenici imali priliku upoznati se s problematikom inzazivnih vrsta i štetama koje nanose prirodi i samom čovjeku.

Tijekom druge radionice, održane 1. lipnja 2019. godine, u povodu obilježavanja međunarodnog Dana rijeke Save, učenicima je organizirana terenska nastava u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica. Imali su priliku naučiti mnogo zanimljivosti o invazivnim vrstama koje rastu na području Zasavice, njihovom štetnom utjecaju na prirodne ekosustave i mjerama koje poduzima upravljač ovog područja kako bi ih suzbio. Učenici su se također upoznali sa značajem rijeke Save, njenim prirodnim vrijednostima i negativnim utjecajima kojima je izložena.

Aktivnosti na podizanju svijesti o neophodnosti upravljanja invazivnim vrstama u okviru Sava TIES projekta

(24. lipnja 2019. godine)

Projektni partner “VojvodinaŠume” održao je tijekom svibnja u prijamnom centru Obedska bara u Srbiji nekoliko radionica za djecu školskog uzrasta i studente s ciljem podizanja svijesti i važnosti upravljanja invazivnim vrstama. Studenti Univerziteta Singidunum i Šumarskog fakulteta, njih ukupno 140, posjetili su SRP „Obedska bara“ i tom prilikom su se upoznali s osnovnim vrijednostima rezervata, ali i s problematikom upravljanja invazivnim vrstama. Studenti su obišli nekoliko lokacija na terenu gde su u ranije provedene mjere zaštite koje su bile usmjerene uklanjanju invazivnih vrsta. Prezentirane su im pilot aktivnosti koje će biti provedene na lokalitetu ušće Revenice.

Povodom obilježavanja Dana rijeke Save (1. lipnja) i Međunarodnog dana zaštite okoliša (5. lipnja) VojvodinaŠume u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom iz Novog Sada i WWF Adria podružnicom iz Srbije, u info centru Obedska bara organizirane su radionice za 60 učenika osnovne škole iz Ašanja i Sremske Mitrovice. Djeca uzrasta od 1. do 6. razreda su kroz kreativne radionice i praktične edukativne sadržaje upoznala različite invazivne vrste. Više kroz igru, manje kroz teoriju usvojili su neke principe upravljanja invazivnim vrstama. Ovo je bila dobra prilika da se skrene pažnja na važnost aktivnog djelovanja usmjerenog na smanjenje brojnosti takvih vrsta.

Sastanak sa lovoovlaštenicima na području Parka prirode Lonjsko polje

(14. lipnja 2019. godine)

U petak, 14.06.2019., u prostorima lovačkog doma „Fazan-Topolje“ u Donjoj Jelenskoj održan je sastanak sa dionicima iz sektora lovstva za područje Parka prirode Lonjsko polje.

Sastanku su prisustvovali: predstavnik Ministarstva poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, predstavnik Hrvatskog lovačkog saveza, Lovački savez Sisačko-moslavačke županije, Šumarski fakultet Zagreb, lovoovlaštenici lovišta na području Parka prirode Lonjsko polje i predstavnici Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Održano je stručno predavanje na temu Afričke svinjske kuge i rasprava o trenutnim preventivnim mjerama koje su na snazi. Drugi dio sastanka odnosio se na uvjete zaštite prirode izdane u sklopu ocjene prihvatljivosti lovnogospodarskih osnova za područje ekološke mreže Natura 2000.

Dan zaštite okoliša u znaku invazivnih biljaka

(31. svibnja 2019. godine)

U Velikoj Gorici je 31. svibnja 2019. obilježen Dan zaštite okoliša uz radionice ekološke tematike namijenjene za predškolarce velikogoričkih vrtića. Organizator ovog edukativnog događaja koji se odvijao u sklopu 6. VGfesta je Grad Velika Gorica uz suorganizatore Turističku zajednicu Velike Gorice i Javnu ustanovu Zeleni prsten Zagrebačke županije. Ostali sudionici i izvoditelji radionica bili su predstavnici raznih institucija i udruga – Udruga pčelara Turopolje, Šumarija Velika Gorica, Udruga studenata biologije BIUS, Udruga BIOTEKA te slobodna umjetnica Jadranka Hlupić Dujmušić.

Bogat program radionica za najmlađe okupio je šest goričkih i područnih vrtića, odnosno oko 250 predškolaraca. Djeci su na interaktivan način predstavljene teme gospodarenja otpadom i zaštite prirode poput razvrstavanja i recikliranja otpada, marljiv život pčela u košnici, zaigrali su “lovice na invazivce”, upoznali se s raskošima i prijetnjama domaćih i invazivnih biljaka koje ih okružuju te su došli u doticaj s neobičnim životinjama poput žohara, škorpiona, paličnjaka, puževa, žaba.

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije obilježila je ovaj događaj u znaku #Sava TIES projekta i “opasnih” invazivnih stranih biljaka. Kroz igru upoznavanja i prepoznavanja tih neobičnih biljaka koje napadaju Turopolje i ugrožavaju naše domaće biljke, djeci je približena problematika invazivnih vrsta. Edukacija lokalnog stanovništva, posebice najmlađih iznimno je važan korak u zaštiti prirode.

Sava TIES projekat predstavljen na BioBlitz manifestaciji

(30. svibnja 2019. godine)

Posljednji vikend u svibnju bio je rezerviran za proučavanje živog svijeta u Zaštićenom području „Trebević“ u Bosni i Hercegovini. Povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti, Udruženje za biološka istraživanja i zaštitu prirode BIO.LOG, organiziralo je „BioBlitz Trebević 2019“ manifestaciju posvećenu istraživanju živog svijeta, promociju istraživačkih aktivnosti, prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti tog zaštićenog područja.

Specifičnost ovog tipa istraživanja je otvorenost i uključivanje javnosti na terenu s ciljem podizanja svijesti o značaju zaštite bioraznolikosti, promocije sektora zaštite prirode i ostvarivanje suradnje organizacija koje se bave istraživanjima i zaštitom prirode u Bosni i Hercegovini i regiji. Posjetiocima manifestacije su predstavljeni vrijedni rezultati istraživanja – popis od oko 300 vrsta kukaca, gljiva, biljaka, vodozemaca, gmizavaca, ptica, sisavaca i drugih organizama koji će biti korišten za izradu baze podataka biološke raznovrsnosti zaštićenih područja Kantona Sarajevo.

Uz članove i stručnjake Udruženja BIO.LOG, u istraživanjima su sudjelovale brojne udruge iz BiH, ali i drugih zemalja, među kojima su Genofond, Centar za životnu sredinu, Mikološko udruženje MYCOBH, Udruga Hyla, Centar za krš i speleologiju, Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje “ATRA”, Udruženje studenata biologije u BiH i Sharklab-Malta.
Centar za životnu sredinu je na manifestaciji predstavio aktivnosti Sava TIES projekta koji se provodi u slivu rijeke Save. Zainteresirani dionici imali su priliku upoznati najčešće invazivne vrste biljaka, načinima njihovog iskorjenjivanja, kao i važnosti očuvanja staništa i vrsta uz rijeku Savu. Ovom prilikom dogovorena je suradnja između Centra za životnu sredinu i BIO.LOG-a vezana uz promicanje problematike invazivnih stranih vrsta koje predstavljaju sve veću prijetnju i drugi najznačajniji uzrok smanjenja biološkoj raznolikosti u svijetu, ali i u slijevu rijeke Save.

Sastanak s dionicima za područje zajedničkog pašnjaka Repušnica

(31. svibnja 2019. godine)

U petak, 31.05.2019., u prostorijama Prijamnog centra Repušnica održan je sastanak dionika u svrhu dogovora oko zajedničkog korištenja prostora zajedničkog pašnjaka Repušnica na području Parka prirode Lonjsko polje.

Sastanku su prisustvovali: predstavnik lokalne samouprave grada Kutine, predstavnik zajedničkog pašnjaka Repušničko polje, predstavnik lovaca, predstavnici Hrvatskih šuma (Šumarija Kutina), predstavnici Hrvatskih voda te državni inspektor zaštite prirode i predstavnici Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Cilj sastanka je bio detektiranje problema i pronalaženje rješenja na području zajedničkog pašnjaka Repušničko polje kako bi se unaprijedila suradnja među korisnicima prostora.

Dan rijeke Save

(1. lipnja 2019. godine)

Dan rijeke Save obilježava se 1. lipnja u četiri zemlje sliva rijeke Save – Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Cilj ove proslave je promicanje iznimnih ekoloških vrijednosti i gospodarskih potencijala u slivu rijeke Save, održivo korištenje i razvoj gospodarskih aktivnosti te važnost dobre regionalne suradnje koja pridonosi boljem statusu vodenih i vodenih ekosustava, a time i bolju kvalitetu života stanovništva u slivu rijeke Save.

Rijeka Sava je pritoka Dunava, a izvire u sjeverozapadnoj Sloveniji. Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinka i Sava Bohinjka, a 946 kilometara nizvodno utječe u Dunav u Srbiji. Od izvora do ušća prolazi kroz četiri države: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Rijeka Sava povezuje tri glavna grada: Ljubljanu, Zagreb i Beograd, ali nema prometne povezanosti, jer rijeka nije plovna tijekom cijelog toka. Nedostatak ili malo prometa dopušta prirodi da napreduje.

Zbog svoje veličine, krajobrazne raznolikosti, ekoloških vrijednosti i broja ljudi čije preživljavanje izravno ovisi o njenim vodama, Sava je jedna od najvažnijih pritoka Dunava. Ekološki značaj rijeke Save i njezinih poplavnih područja očituje se u činjenici da je oko trećine ukupne poplavne površine (322.875 ha) i dvije trećine njenih vodotoka već proglašeno zaštićenim područjima – od nacionalnih parkova, Ramsarskih područja, drugih strogo zaštićena područja i kandidata Emerald mreže na Natura 2000 područja. Sava je izvanredna rijeka paneuropskog značaja.

Projekt Sava TIES obilježit će ovaj važan dan organiziranjem lokalnih događanja s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti očuvanja rijeke Save; njegov značaj za stanovnike i ekosustav; te o nedavnim i manje poznatim prijetnjama kao što su invazivne strane vrste.

U povodu Dana rijeke Save, Javna ustanova Parka prirode Lonjsko polje organizira 1. lipnja 2019. biciklijadu: „Lonja Bike Tour“ za promicanje prirodnih vrijednosti rijeke Save i Parka prirode Lonjsko polje. Biciklijada započinje u Sunji u 9:00 sati, a trasa prolazi kroz Čigoč, Mužilovčicu, Krapje i završava u Jasenovcu oko 19:00 sati. Ukratko, to je 57 km biciklom.

Gostovanje u Tehničkoj školi Kutina

(23. svibnja 2019. godine)

Povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti te Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj (22.05.2019.), Tehnička škola Kutina je 23.05.2019. pozvala u goste Javnu ustanovu Park prirode Lonjsko polje da održi predavanje o utjecaju stranih invazivnih vrsta na biološku raznolikost.

Druženje je organizirano sa dva razredna odjeljenja u prostoru školske knjižnice. U trajanju od jednog školskog sata održano je predavanje o Parku prirode Lonjsko polje, bioraznolikosti i invazivnim vrstama na području Parka prirode Lonjsko polje. Isto tako predstavljen je projekt Sava TIES: „Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama“.

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

(22. svibnja 2019. godine)

Blistavi Ibis u Ornitološkog rezervatu Krapje đol!
Ovaj tjedan su u Ornitološkom rezervatu Krapje đol evidentirane 3 jedinke blistavog ibisa (Plegadis falcinellus). Ova ptica močvarica blistavog ljubičastosmeđeg ruha tradicionalno gnijezdi u koloniji sa žličarkama i čapljama. Iako je do sada 2014. godine evidentirana samo jedna jedinka, ovogodišnji nalaz upućuje da blistavi ibis možda i gnijezdi u ornitološkom rezervatu, a nalaz će se potvrditi snimanjem i istraživanjem od strane Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i djelatnika Parka.

Međunarodni dan biološke raznolikosti

(22. svibnja 2019. godine)
Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju.
Obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti.
Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.
Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti održati će u prostoru Tehničke škole Kutina predavanje o bioraznolikosti, invazivnim vrstama te predstaviti Sava TIES projekt: „ Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama“.

Sastanak Suradničkog vijeća Parka prirode Lonjsko polje

(16. travnja 2019. godine)

Sastanak suradničkog vijeća Parka prirode Lonjsko polje održan je u prezentacijskoj dvorani Prijamnog centra Repušnica u utorak, 16.04.2019.

Sastanku su prisustvovali dionici iz sektora šumarstva, vodnoga gospodarstva, poljoprivrede, turizma i ribolova te predstavnici lokalnih samouprava iz gradova i općina koji teritorijalno pripadaju parku prirode Lonjsko polje.

Cilj sastanka je bio upoznati dionike sa projektom Sava TIES te dati pregled provedenih aktivnosti i suradnje sa korisnicima u proteklom razdoblju (2015. – 2018.) – zaštita ciljnih vrsta i staništa, poljoprivreda, vodno gospodarstvo, šumarstvo, lovstvo i ribolov te sustav posjećivanja u Parku prirode Lonjsko polje.

Zajednički pašnjaci na području Parka prirode Lonjsko polje

(10. travnja 2019. godine)

U srijedu, 10.04.2019., u prostorijama Prijamnog centra Repušnica održan je sastanak na temu „Upravljanje zajedničkim pašnjacima na području Parka prirode Lonjsko polje“.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, predstavnici lokalne samouprave gradova Sisak, Popovača, Kutina i Novska te općina Jasenovac i Velika Ludina, predstavnici zajedničkih pašnjaka Gračansko polje, Repušničko polje, Osekovsko polje, Ostrovsko polje, Poganovo polje, Mokro polje i Lonjsko polje te predstavnici Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Cilj sastanka je bio definirati prijedloge za postupak izrade novog Pravilnika o načinu i uvjetima za podnošenje zahtjeva za raspisivanje javnog natječaja, te kriterijima za dodjelu u zakup zajedničkih pašnjaka u vlasništvu Republike Hrvatske Pravilnika te prioritete za uklanjanje invazivne vrste čivitnjače (Amorpha fruticosa) sa zaraslih travnjačkih staništa.

Nakon pregleda dosadašnjih aktivnosti Ustanove vezano za zajedničke pašnjake u vlasništvu Republike Hrvatske i pregleda površina za zakup zajedničkih pašnjaka u Parku prirode Lonjsko polje temeljem Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem gradova i općina uslijedila je diskusija te su doneseni zaključci.

Invazivne vrste ugrožavaju vrijedno područje bare Tišina u susjednoj BiH (28. ožujka 2019. godine)

Centar za životnu sredinu, jedan od partnera Sava TIES projekta iz susjedne Bosne i Hercegovine, započeo je terenske obilaske pilot područja na kojem će provoditi projektne aktivnosti. Partner ističe kako je neophodno što prije preduzeti korake ka rješavanju problema prisutnosti invazivnih stranih vrsta biljaka na području bare Tišine, koja je jedna od posljednjih močvara ovog tipa u Bosni i Hercegovini te je kao takva još 1985. godine proglašena prirodnom rijetkošću.
“Terenski obilasci organizirani su u sklopu projekta “Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim stanim vrstama (Sava TIES)” radi utvrđivanja prisutnosti invazivnih vrsta biljaka, jednom od gorućih prijetnji ekosustavima današnjice. Jednom obilasku prisustvovali su stručnjaci i kolege iz Srbije i Mađarske. Istraživači su zaključili da je prisustvo spornih vrsta očigledno i da je neophodno preduzeti korake ka rješavanju ovog problema”, istakla ja Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu.
Zbog prisutnosti brojnih stanišnih tipova i vrsta koje su ugrožene na europskoj razini i zaštićene međunarodnim konvencijama, područje bare Tišina koja se nalazi neposredno uz rijeku Savu, predloženo je kao potencijalno Natura 2000 područje. Iako se površina predloženog područja nalazi na teritoriju oba entiteta, trenutno je inicirana procedura za zaštitu samo djela koji se nalazi u Republici Srpskoj. U proteklih nekoliko godina intenzivno se radilo i na izradi Studije za proglašenje zaštićenog područja i to u kategoriji zaštićenog staništa.
Strane invazivne vrste postaju sve veći ekološki, ali i ekonomski problem u svijetu. One negativno utiču na bioraznolikost, zdravlje ljudi i/ili uzrokuju ekonomske štete. Svojim prisustvom remete prirodnu ravnotežu postojećih prirodnih ekosustava zbog čega se autohtone, domaće vrste nerijetko nalaze u opasnosti od izumiranja.
“U BiH se problemu stranih invazivnih vrsta pridaje mala ili gotovo nikakva pažnja pa je i uticaj koji ove vrste imaju na autohtone vrste i ekosustave slabo poznat. Uz izrazito nisku razinu svijesti javnosti o ovom problemu, u BiH još ne postoji strategija borbe protiv njih”, objašnjava Iva Miljević. Iz tog razloga će Centar za životnu sredinu u narednom razdoblju raditi na istraživanju i kartiranju biljnih zajednica koje nastanjuju područje bare Tišina.
“Kroz ovo istraživanje želimo dobiti detaljne informacije o vegetaciji ovog područja kao i prisustvu invazivnih stranih vrsta i njihovom rasprostranjenju na ovom području. U nastavku projekta ćemo se baviti i njihovim iskorijenjivanjem, kao i davanjem preporuka za dalje upravljanje. Ovim aktivnostima, kao i monitoringom, bit će omogućen uvid u ovu problematiku na terenu i uspostavljene prakse koje će u budućnosti osigurati opstanak vrijednih ekosustava, a negativni uticaj invazivnih stranih vrsta svesti na minimum”, navode iz Centra za životnu sredinu.
O prirodnim bogatstvima Save, njenog priobalja i plavnih područja govori i činjenica o postojanju velikog broja zaštićenih područja uz tok rijeke. Čak 64% toka zaštićeno je različitim kategorijama zaštite što rijeku Savu svrstava u žarišna područja europske bioraznolikosti.

Ujedinjeni u borbi protiv invazivnih vrsta u slivu rijeke Save (12. ožujka 2019. godine)

Članovi Mreža parkova uz rijeku Savu okupili su se 12. ožujka 2019. godine na regionalnoj radionici u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica u Sremskoj Mitrovici, koja je organizirana u okviru projekta Sava TIES. Cilj radionice je bio pronaći učinkovito rješenje za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka koje nisu samo problem zaštite prirode, već imaju i negativan učinak na zdravlje ljudi i uzrokuju velike gospodarske gubitke.
Momir Paunovć iz Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stankvoć” je u ime Međunarodne komisije za zaštitu Dunava istaknuo veliki problem invazivnih vrsta i pohvalio inicijativu Sava TIES projekta za rješavanje gorućeg problema na slivu rijeke Save. Predstavio je i mobilnu aplikaciju pomoću koje građani mogu dati svoj doprinos u borbi protiv invazivnih vrsta, dijeleći informacije o čak 37 invazivnih vrsta od europskog značaja.
“Invazivne strane vrste imaju veliki negativan utjecaj na zaštićena prirodna područja jer potiskuju i ugrožavaju prirodnu domaću vegetaciju i tako smanjuju biološku raznovrsnost. Veliki problem Specijalnog rezervata Zasavica je invazivna strana vrsta “Cigansko perje”, koja će biti uklonjena s površine od oko 30 ha u rezervatu tokom SavaTIES projekta” – naglasio je Slobodan Simić, direktor Rezervata Zasavica.
Invazivne strane vrste su biljke, životinje i drugi organizmi koji nisu prirodno rasprostranjeni na određenom području, već su unesene prvenstveno ljudskim utjecajem. Nekontrolirano se šire slivom rijeke Save, istiskuju domaće vrste, imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste, uništavaju plodnost tla, smanjuju obradive poljoprivredne površine, uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava i slično. Ukratko, mijenjaju prirodna staništa od europskog značaja i osobito ih je teško iskorijeniti. Procjenjuje se da šteta koju imaju na svjetsku ekonomiju iznosi oko 1.4 bilijuna dolara, tj. oko 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva.
Projekt „Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama – Sava TIES“ sufinanciran je sredstvima Europske unije (ERDF, IPA), a provodit će se tri godine na području Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Partneri na projektu su Zaklada EuroNatur, Javni zavod Krajinski park Ljubljansko barje, Javna ustanova Park prirode Lonjsko Polje, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać, Centar za životnu sredinu, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode AP Vojvodine, Pokret Gorana Sremska Mitrovica i JP Vojvodinašume. Vrijednost projekta Sava TIES je 1.604.137 €!

Nova vrsta ptice za Hrvatsku – afrički sveti ibis (veljača 2019. godine)

Na području Grada Samobora, u Celinama Samoborskim, početkom veljače 2019. godine prvi puta je u Hrvatskoj zabilježen afrički sveti ibis (Threskiornis aethiopicus). Lako je prepoznatljiv zbog svoje veličine, tamne glave, debelog i prema dolje zavijenog kljuna te crnih nogu. Prirodno je rasprostranjen u tropskim i suptropskim područjima Afrike i u Iraku, a povijesno je živio i u Egiptu gdje su ga smatrali svetom pticom. To je društvena ptica koja rado formira kolonije te može živjeti u zajednicama koje broje 200 ptica pa čak i više. U zemljama gdje je prirodno rasprostranjen, uglavnom se hrani kukcima, rakovima, školjkašima , ribama, žabama i malim sisavcima. Nije izbirljiv oko hrane zbog čega se lako prilagođava na nova staništa.
U Europi do 20. stoljeća nije bio prirodno rasprostranjen, a u novije doba počeo je uspostavljati kolonije. Ptice koje su držane u zatočeništvu pobjegle su u divljinu te su se počele samostalno razmnožavati. Prema dostupnim podacima, danas se pojavljuje u Belgiji, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Latviji, Litvi, Portugalu i Španjolskoj. Može predstavljati prijetnju za autohtone ptice jer se hrani jajima drugih ptica (npr. jajima čaplji i čigri), istiskuje druge vrste kompeticijom, a čak se može hraniti i manjim vodenim pticama. Zbog toga je dodan na popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u

3. sastanak partnera Sava TIES projekta (13. i 14. ožujak 2019. godine)

Treći sastanak partnera Sava TIES projekta održat će se 13. i 14 ožujka 2019. godine u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica, Sremska Mitrovica u Srbiji. Domaćin skupa je Pokret gorana Sremska Mitrovica. Partnerima će biti predstavljeni te će imati priliku raspravljati o najnovijoj verziji Protokola za kartiranje i monitoring invazivnih stranih biljaka, završnoj verziji Plana za uključivanje dionika te će međuostalom partneri moći saznati korisne smjernice koje će im pomoći u organizaciji radionica za lokalne dionike u svojim zemljama.

DANUBE FLOODPLAIN (25. veljače 2019. godine)

25. veljače 2019. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje sudjelovala je na Inicijalnom sastanku i 1. sastanku za dionike projekta Danube Floodplain iz Danube Transnational Programme koji se održao u Poslovnoj zgradi Hrvatskih voda.
Projektu Danube Floodplain cilj je smanjivanje rizika od poplava revitalizacijom poplavnih područja duž rijeke Dunav i njenih pritoka.
Osim upoznavanja dionika sa samim projektom, njegovim ciljevima i očekivanim rezultatima, svrha ovog sastanka bila je i pozvati dionike da se aktivno uključe te svojim znanjem i iskustvom doprinesu uspješnosti projekta.

Sastanak sa predstavnicima pčelara (8. veljače 2019. godine)

U Prijamnom centru Repušnica, u petak, 08.02.2019., održan je sastanak Hrvatskog pčelarskog saveza, povjerenika pašnog reda sa područja Kutine, Novske, Sisak i Popovače, predstavnika Hrvatskih šuma i Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.
Cilj sastanka bio je informirati dionike o mogućnostima korištenja paše od čivitnjače (Amorpha fruticosa) u narednom razdoblju.

Pčelari su istaknuli da je čivitnjača (Amorpha fruticosa) izuzetno medonosna vrsta te im čini bitan dio pčelinje paše na području Parka. Nisu zadovoljni sa projektima uklanjanja invazivne vrste čivitnjače zbog smanjenja pčelinje paše. Ustanova je pojasnila da se nakon uklanjanja invazivne vrste površine privode kulturi livada ili pašnjak što je potencijal za proizvodnju livadnog meda ili meda od mente. Ustanovi je cilj vratiti travnjake bez invazivnih vrsta, a pčelinje paše od Amorphe biti će uvijek dostupne na šumskim površinama i do 10 godina nakon sječe.

Vijesti iz regije – Dionici u BiH pružili podršku projektu Sava TIES (veljača 2019. godine)

Nacionalni park „Una“ iz Bosne i Hercegovine, kao jedan od partnera projekta „Sava TIES“, sastao se i na lokalnom je nivou okupio suradnike koji su pokazali volju i spremnost za aktivnu suradnju u borbi protiv širenja invazivnih vrsta biljaka, kao i u promociji projekta, edukaciji i podizanju svijesti javnosti o štetnosti prisutnosti invazivnih stranih vrsta.

Sastanci su održani sa sljedećim dionicima:

• Biotehničkim Fakultetom iz Bihaća
• Poljoprivrednim zavodom USK-a
• Udruženjem sportskih ribolovaca „Una“ iz Bihaća
• Fly fishing club „Una Fly“ iz Bihaća
• Osnovnom školom „Kulen Vakuf – Orašac“

Rezultat sastanka je potpisivanje sporazuma o suradnji s Biotehničkim fakultetom iz Bihaća, a u pripremi je potpisivanje sporazuma o suradnji s Poljoprivrednim zavodom USK-a, koji će pored aktivnosti projekta „Sava TIES“ sadržavati i aktivnosti vezane za zaštitu, održavanje, istraživanje prirode i drugih  vrijednosti u Nacionalnom parku „Una“.

Svjetski dan vlažnih staništa 2019 – „Budućnost na rubu močvare“ (1. veljače 2019. godine)

Svjetski dan vlažnih staništa obilježen je kroz dva organizirana događaja u sklopu aktivnosti Sava TIES projekta. Dana 1.2.2019. predstavnici Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode AP Vojvodine prisustvovali su obilježavanju ovog dana u Šapcu (Srbija). Skup su organizirali Ministarstvo zaštite životne sredine, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinski zavoda za zaštitu prirode i IUCN – Regionalni ured za Istočnu Europu i Središnju Aziju, uz podršku Grada Šapca, Centra za stručno usavršavanje, Šabac i OŠ „Stojan Novaković” iz Šapca. Stručni suradnik za zaštitu šuma Alen Kiš predstavio je prisutnima cilјeve i dostignuća SavaParks mreže i međunarodnog projekta Sava TIES. Tom prilikom je ukazao na posljedice širenja invazivnih vrsta na vodenim i vlažnim staništima.

Događaj naziva „Budućnost na rubu močvare“održan je u subotu 02. 02. 2019. u selu Stružec (Hrvatska) – selo na rubu Parka prirode Lonjsko polje. Ogranak Matice hrvatske u Kutini i Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje su bili organizatori skupa, a pokrovitelj ja bio Grad Popovača uz potporu Sisačko moslavačke županije i Turističke zajednice Grada Popovača. Održan je i okrugli stol „Od Strušca 2002. do Strušca 2019.“ uz niz predavanja i filmskih projekcija. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje predstavila je ciljeve i glavne aktivnosti projekta Sava TIES, koji je usmjeren na očuvanje vlažnih staništa u zaštićenim područjima od izvora do ušća rijeke Save kroz učinkovito upravljanje invazivnim vrstama. U sklopu predstavljanja projekta je također dat naglasak na promicanje tradicionalnih praksi u korištenju zemljišta u zaštićenim područjima, posebice u jačanju tradicionalne poljoprivrede kao što je ekološka poljoprivreda i ekstenzivno pašarenje te proizvodnje tradicijskih proizvoda i razvoju održivog turizma. U tu svrhu Ustanova je pripremila i edukativne letke projekta Sava TIES  koji su bili na raspolaganju posjetiteljima.

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače, u znak sjećanja na potpisivanje „Konvencije o močvarama od međunarodnog značaja ” (Ramsarska konvencija) potpisane 2. 2. 1971. u Ramsaru (Iran). Poruku ovogodišnje Ramsarske konvencije „Močvarna staništa i klimatske promjene“ u ime Republike Hrvatske za Ramsarsku konvenciju uputila je Marijana Kapa, viša stručna savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Održan sastanak mreže Sava Parks povodom predstavljanja novog projekta (19.-21. veljače 2019. godine)

Članovi mreže zaštićenih područja uz rijeku Savu – Sava Parks Network, od 19. do 21. veljače 2019., sastali su se u Slavonskom Brodu povodom predstavljanja projekta Sava Parks II – Sloboda za Savu. U sklopu ovog projekta čije trajanje je 3 godine, a ukupna vrijednost oko 400.000,00 EUR, planiraju se provesti studije izvodljivosti projekata obnove rijeke Save i njene poplavne nizine.
Na nekim dijelovima, rijeka je ljudskim aktivnostima izmijenjena te bi vraćanje u prirodno stanje značilo i povratak vrijednih staništa te bolju obranu od poplava, ali i manji rizik za gubitak izvora pitke vode. Nakon izrade studija izvodljivosti, pripremiti će se dokumentacija za provedbu projekata obnove rijeke. Također će biti omogućen daljnji rad mreže Sava Parks. Projekt financira zaklada Aage V. Jensen, partneri na projektu su njemački EuroNatur, Hrvatsko drušvo za zaštitu ptica i prirode te Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije. U provedbi projekta sudjeluje svih 23 organizacija članica mreže Sava Parks.
Rijeka Sava iznimno je vrijedna za sve zemlje kojima protječe, a u odnosu na rijeke zapadne Europe, veoma je dobro očuvana. Ona nam donosi vodu koja znači život ne samo za čovjeka, već i za mnoga druga živa bića. Vodocrpilišta velikih gradova uz Savu ovise o količini i kvaliteti vode koju Sava donosi. Zahvaljujući  dobroj očuvanosti, u rijeci i uz rijeku Savu nalazimo mnoge rijetke i ugrožene vrste i staništa. Uz Savu se nalaze prostrana plodna područja koja služe za uzgoj hrane te velike poplavne šume hrasta lužnjaka koje su jedinstvene na europskoj razini.
Jedna od aktivnosti projekta je i prevođenje Bijele knjige o Savi s engleskog na slovenski,    hrvatski, bosanski i srpski jezik. Radi se o publikaciji koja sadrži konkretne prijedloge za unaprijeđenje zaštite od poplava te daljnje očuvanje Save i njenih pritoka. Ističe najveće vrijednosti rijeke Save, ali također i najaktualnije prijetnje. Među najopasnijim prijetnjama svakako su daljnji razvoj plovidbe, izgradnja hidroeletrana te iskapanje sedimenta. Knjiga pruža vjerodostojnu i dragocjenu osnovu za donošenje odluka o budućnosti Save i njezinih stanovnika te nudi konkretne prijedloge za održivi razvoj područja.

Poziv na 1. regionalnu radionicu u okviru Sava TIES projekta (12. ožujka 2019. godine)

Prva Sava TIES regionalna radionica održat će se 12. ožujka 2019. godine u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica, Sremska Mitrovica u Srbiji. Cilj radionice je okupiti dionike aktivne na polju zaštite prirode u slijevu rijeke Save kako bi sudjelovali u raspravi o ulozi različitih sektora u dugoročnom upravljanju invazivnim stranim vrstama. Na skupu će također biti razmatrana i međusektorska suradnja koja je izuzetno važan čimbenik u harmoničnom upravljanju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima.
Prva regionalna radionica je prvi korak k razvoju dugoročnog okvira za funkcioniranje mreže SavaParks, koja treba osigurati nastavak međusektorske suradnje i održivost ostvarenih rezultata nakon završetka projekta Sava TIES.
Za sudjelovanje na prvoj Sava TIES regionalnoj radionici možete se prijaviti putem ove poveznice, najkasnije do ponedeljka 4. ožujka 2019. Za dodatne informacije obratite se organizatoru radionice Pokretu gorana Sremske Mitrovice putem elektroničke pošte: zasavica@zasavica.org.rs. Vidimo se!

>> Sava TIES – promotivni dizajn (pdf)

Budućnost na rubu močvare (02. veljače 2019. godine)

Na Svjetski dan vlažnih staništa, u subotu 02. veljače 2019. godine, selo Stružec – selo na rubu Parka prirode Lonjsko polje bio je domaćin manifestacije „Budućnost na rubu močvare“  koju su zajednički organizirali Ogranak Matice hrvatske u Kutini i Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje. Pokrovitelj skupa bio je Grad Popovača, a potporu skupu dali su Sisačko moslavačka županija i Turistička zajednica Grada Popovače.

U sklopu programa održan je okrugli stol „Od Strušca 2002. do Strušca 2019.“ uz  niz predavanja i filmskih projekcija. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje predstavila je ciljeve i glavne aktivnosti projekta Sava TIES, koji je usmjeren na očuvanje vlažnih staništa u zaštićenim područjima od izvora do ušća rijeke Save kroz učinkovito upravljanje invazivnim vrstama. U sklopu predstavljanja projekta je također dat naglasak na promicanje tradicionalnih praksi u korištenju zemljišta u zaštićenim područjima, posebice u jačanju tradicionalne poljoprivrede kao što je ekološka poljoprivreda i ekstenzivno pašarenje te proizvodnje tradicijskih proizvoda i razvoju održivog turizma. U tu svrhu Ustanova je pripremila i edukativne letke projekta Sava TIES  koji su bili na raspolaganju posjetiteljima.
Poruku ovogodišnje Ramsarske konvencije „Močvarna staništa i klimatske promjene“ u ime Republike Hrvatske za Ramsarsku konvenciju uputila je Marijana Kapa, viša stručna savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

SAVA TIES – PLANIRANJE PILOT AKTIVNOSTI

S obzirom na činjenicu da su invazivne strane vrste jedna od dvije najveće globalne prijetnje bioraznolikosti, predstavljajući veliku ekološku, ekonomsku i zdravstvenu prijetnju, posebna pozornost u okviru DTP Sava TIES projekta posvećuje se mogućnostima upravljanja najinvazivnijim biljkama u slivu rijeke Save.

U skladu s DTP Sava TIES planom rada, testirat će se  učinkovitost i troškovi različitih metoda u iskorjenjivanju najinvazivnijih vaskularnih biljkaka u regiji. Projektni konzorcij je definirao 7 pilot područja u 4 zemlje kao test-parcele za iskorjenjivanje. Parcele uzoraka nalaze se u područjima od interesa za očuvanje koja su ugrožena: Park prirode Ljubljansko Barje (Slovenija), Zaštićeni krajolik Odransko polje (Hrvatska), Park prirode Lonjsko polje (Hrvatska), Nacionalni park Una (Bosna i Hercegovina), Tišina (Bosna i Hercegovina) Hercegovina), Specijalni rezervat prirode Zasavica (Srbija) i Specijalni rezervat prirode Obedska Bara (Srbija).

U razdoblju od 14. do 18. rujna 2018. vodeći partner projektnog radnog paketa 5 Pilot implementacija – Institut za zaštitu prirode Vojvodine (Srbija), zajedno sa rukovoditeljima zaštićenih područja posjetili su svih 7 lokacija kako bi izradili planove implementacije pilot projekta.

Imajući bitno lokalno znanje o vrstama koje predstavljaju najveću ekološku i gospodarsku prijetnju, voditelji zaštićenih područja su predložili barem dvije parcele s invazivnim biljkama, a odabrana je jedna koja će biti mapirana i iskorijenjena, dok će se revitalizacija staništa pratiti dvije godine. Biofizički i ekonomski parametri će se pratiti radi procjene učinkovitosti pilot-mjera.

U svrhu usporednog izvješćivanja o troškovima i biofizičkoj učinkovitosti pilot mjera, izrađen je Obrazac za planiranje provedbe pilot-projekta. Slijedeći shemu, alati, oprema, osoblje, radna snaga i pokazatelji učinkovitosti pružit će informacije korisne za daljnje opsežne aktivnosti upravljanja invazivnim stranim vrstama u bazenu rijeke Save.

Rezultati koji će biti predstavljeni u Zajedničkom izvješću o provedbi, koristit će se kao input za smjernice za poboljšanje politike, obuke dionika i predstavljene ključnim donositeljima odluka.