O nama

Parkom prirode Lonjsko polje upravlja Ustanova koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske Uredbom o osnivanju Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje (NN 36/96).

Ustanova je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike. S radom je počela 1998. godine. Uprava Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje smještena je u selu Krapju, a u naseljima Čigoč, Repušnica, Krapje i Osekovo nalaze se posjetiteljski centri.

Djelatnost Ustanove uključuje zaštitu, održavanje, očuvanje, korištenje i promicanje Parka prirode u cilju zaštite i očuvanja njegovih prirodnih, krajobraznih i kulturnih vrijednosti. Ustanova osigurava i neometano odvijanje prirodnih procesa te održivo korištenje prirodnih dobara. Zadužena je za nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode na zaštićenom području.

Temeljni propis za planiranje i provedbu aktivnosti Ustanove je Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19).

Tijela Javne ustanove su Upravno vijeće, ravnatelj i stručni voditelj. Upravno vijeće upravlja Ustanovom, a sastoji se od pet članova koje imenuje ministar. Poslovanje Ustanove organizira i vodi ravnatelj kojeg imenuje ministar na razdoblje od četiri godine. Stručni rad Ustanove vodi stručni voditelj kojeg na prijedlog ravnatelja na razdoblje od četiri godine imenuje Upravno vijeće Ustanove.

Misija Ustanove

Osigurati opstanak lokalnog stanovništva na ruralnom području Parka prirode Lonjsko polje kao važan preduvjet očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti kroz ugrađivanje strateških ciljeva upravljanja u podzakonske dokumente Ustanove, regionalne i lokalne samouprave te dokumente upravljanja prirodnim resursima.

Vizija Parka

Očuvanost prirodne dinamike plavljenja i geomorfoloških procesa, reprezentativnost poplavnog ekosustava s prirodnim i sekundarnim staništima, živućeg tradicionalnog sustava pašarenja s izvornim pasminama, cjelovitost mozaika krajobraznih i stanišnih elemenata nastalih prilagodbom poplavama te cjelovitosti i autentičnosti elemenata kulturnog krajolika i identiteta u materijalnoj i nematerijalnoj sferi kulturne baštine, s naglaskom na ulogu i utjecaj povijesnog razdoblja nekadašnje Vojne granice čini temelj za razumno korištenje i socijalno-ekonomsku koheziju na dobrobit lokalnog stanovništva.