VOJNA KRAJINA - POVIJESNO ZNAČENJE KULTURNOG KRAJOBRAZA

Povijesna ostavština iz vremena Vojne krajine neizmijenjena je organizacija prostora koji je služio kao granično područje između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.

Rijeka Sava bila je prirodno razgraničenje i dio 1.750 kilometara duge granice između Istoka i Zapada, a prirodna poplavna područja služila su kao tampon zona.

Tisućljetnom sedimentacijom rijeka je stvorila prirodne uzvisine, tzv. grede koje su služile za stvaranje vojnih naselja. Razvijene su cestovne mreže, koridori kroz močvarna područja, cestovna naselja, pašnjaci te oranice. Sve to do danas je zadržalo svoju autentičnost u organizaciji prostora.

Vojna krajina koja se naziva i Vojnom granicom, na ovom je području postojala gotovo 350 godina. Bio je to štit Europe. Zapadnu civilizaciju Vojna je krajina štitila od osvajačkih pohoda i zaraznih bolesti.

Istodobno prostor je pod nadzorom bio otvoren za trgovinu, gospodarstvo i kulturnu razmjenu. U Vojnoj su krajini izgrađene utvrde sa stražarnicama (kulama) i kuće na stupovima (čardaci), no mnogo više od fortifikacija, štitile su je močvare, šume i rijeke. Priroda je bila sastavni dio vojne strategije.

Vojna krajina razvojačena je tek 1873. godine, a dio granice uz Savu koji je danas dio Parka prirode, vremenski je najdulje pripadao Vojnoj krajini.