Park prirode Lonjsko polje jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi. Svake godine se procesom periodičkog poplavljivanja u Lonjsko, Poganovo i Mokro polje izlijevaju vode rijeke Save i njenih pritoka, što cijelo područje čini mjestom neprocjenjive i jedinstvene hrvatske i europske riznice bioraznolikosti. Nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena predstavljaju najreprezentativnije komplekse šuma listača, ne samo u Europi, već u cijelom zapadnom palearktiku.

Kada se poplavne vode povuku u korito rijeke Save, vlažni travnjaci postaju jedno od posljednjih područja u Europi gdje je tradicijsko pašarenje očuvano, a stoka slobodno pase na velikim zajedničkim pašnjacima. Ovo područje je stanište za više od dvije trećine sveukupne populacije ptica u Hrvatskoj, čija stabilnost zavisi o očuvanosti i kompaktnosti velikih kompleksa nizinskih poplavnih šuma i travnjaka. Područje je i jedno od najvažnijih mrijestilišta riječne ribe u cijelom dunavskom slijevu. Ekološki procesi i dinamika plavljenja su oblikovali specifičan način tradicionalnog korištenja zemljišta stvaranjem jedinstvenog mozaika antropogenih i prirodnih staništa važnih za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Od prvih zapisa naseljavanja područja uz srednji tok rijeke Save ljudi su živjeli u skladu sa prirodnim okuženjem, a lokalno stanovništvo je očuvalo tradicijski način života do danas. Ekstenzivno pašarenje stokom, konjima i svinjama (što uključuje i nekoliko autohtonih pasmina poput Slavonsko-srijemskog podolskog goveda i turopoljske svinje) kao i očuvanost jedinstvene tradicijske arhitekture drvenih kuća, čine ovo područje jedinstvenim primjerom prirodnog, krajobraznog i kulturnog naslijeđa. Temeljne aktivnosti korištenja zemljišta su pašarenje, lovstvo, ribolov, šumarstvo i upravljanje vodama.

Prirodna poplavna područja Lonjskog, Mokrog i Poganovog polja imaju ključnu ulogu u sustavu za obranu od poplava te u međunarodnom kontekstu predstavljaju jedan od prvih primjera u svijetu gdje se obrana od poplava temelji na korištenju prirodnih poplavnih površina. Ove prirodne retencije su, osim u sustavu obrane od poplava, važne u procesu pročišćavanja voda iz vodotoka, obnovi zaliha podzemnih voda te ublažavanju ekstremnih hidroloških i meteoroloških posljedica klimatskih promjena.