
Uzgojni program slavonsko-srijemsko podolskog goveda

Slika 1. Bik slavonsko – srijemskog podolca
(foto: Maja Sabljak, JUPPLP)
Naziv programa
Uzgojni program slavonsko-srijemsko podolskog goveda
Zakonodavni okvir
Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN143/08), Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17)
Provoditelj programa:
Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje
Odgovorna institucija za praćenje provedbe programa
Središnji savez uzgajivača slavonsko-srijemskog podolca
Suradnici na provedbi programa:
Ministarstvo poljoprivrede https://poljoprivreda.gov.hr/ Brodsko ekološko društvo http://www.bed.hr Lokalno stanovništvo na području PPLP
Svrha i ciljevi programa
1. Zaštita, očuvanje i povećanje brojnosti izvorne i zaštićene pasmine slavonsko-srijemskog podolskog goveda
2. Očuvanje tradicionalnog oblika poljoprivredne proizvodnje koju karakterizira «…arhetipski način stočarenja s miješanim krdima svinja, stadima konja, krava, gusaka i drugih domaćih životinja »
3. Obogaćivanje tržišta zdrave hrane marketinškim konceptom dodane vrijednosti koja proizlazi iz fenomena slobodne ispaše i danas na tržištu nosi konotaciju «zdrave hrane»
Područje programa
Park prirode Lonjsko polje, Krapje, pašnjak Orlinci
Provedba programa
Ustanova je 2004. godine kupila iz Centra za reprodukciju u stočarstvu u Križevcima osnovno stado od 19 krava, 1 bika i 1 telića. Godišnji prirast prodaje se zainteresiranim uzgajivačima u Republici Hrvatskoj i/ili lokalnom stanovništvu.
Potrebna oprema
Pašnjak, gater i nadstrešnica na pašnjaku Orlinci kod sela Krapje, bunar, boks za cijepljenje
Edukativni programi
Vrijednosti izvorne pasmine i matičnog stado slavonsko-srijemskog podolskog goveda je dio prezentacije u sustavu posjećivanja Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje.
Rezultati programa
Rezultat programa je povećanje broja rasplodnih krava i bikova slavonsko-srijemskog podolskog goveda.
Kontakt osobe:
Javna ustanova Park priroda Lonjsko polje
Maja Sabljak, stručni savjetnik šumar
sumar@pp-lonjsko-polje.hr
Ines Miani, stručni suradnik agronom
agronom@pp-lonjsko-polje.hr
Tel: +385 (0)44 611 190
Fax: +385 (0)44 606 449

Slika 2. Stado slavonsko srijemskog podolca
(foto: Maja Sabljak, JUPPLP)
Slavonsko-srijemski podolac vrlo je skromnih ekoloških zahtjeva te se veći dio godine drži na ispaši, dok se u zimskim uvjetima zadovoljava kvalitetnim sijenom uz dodatak zrnja žitarica.
Ova goveda su živahna, no u doticaju s čovjekom plaha i nepovjerljiva, a ponekad i nervozna.
Podaci o tjelesnim mjerama slavonsko-srijemskog podolca, ovisno o autoru i vremenu izmjere, imaju veća ili manja odstupanja.
Prema do sada obavljenim istraživanjima, visina krava iznosi oko 130 cm, a bikova oko 140 cm. Krave su teške 400 do 600 kg, a bikovi 500 do 800 kg.
Pasminski standard:
Glava: duguljasta, uska, srneća njuška, kod bikova tamna pigmentacija oko očiju.
Rogovi: pri korijenu svijetli,a od polovice prema vrhu tamni.
Vrat: kratak i plosnat.
Leđa: ravna i čvrsta.
Zdjelica: blago spuštena i slabo do umjereno popunjena mišićjem.
Lopatica: dobro povezana.
Boja: telad žućkasto smeđa, odrasla grla sivobijela do tamnosiva, često s tamnijom pigmentacijom plahtice, vrata i glave, sluznice tamne.
Vime: maleno, visoko vezano, obraslo bijelim dlakama.
Noge: čvrste sa suhim zglobovima, umjereno otvorenih pigmentiranih papaka.
Identifikacija i registracija grla:
Zakon o veterinarstvu (NN 82/2013; 148/2013) daje zakonsku podlogu za Jedinstveni sustav označavanja i registracije goveda.
Uzgojni ciljevi:
Obzirom na specifičnosti pasmine i njezino aktualno brojno stanje, glavni uzgojni cilj je očuvanje fenotipskog i genetskog identiteta pasmine (kritično ugrožena pasmina) u spolnoj, dobnoj i genetskoj strukturi (linije, rodovi) koja osigurava dugoročnu održivost. Uzgojni cilj se postiže prvenstveno in situ – in vivo programom, dok se ex situ – in vitro programom upotpunjava in situ – in vivo program.
Uzgojem u čistoj krvi uz korištenje planskog sparivanja grla poželjne vanjštine doprinosi se uniformiranju pasmine, uz očuvanje genetske raznolikosti unutar pasmine.
Najvažniji uzgojni ciljevi su:
- očuvanje genetskog identiteta (jedinstvenosti) i genetske strukture pasmine,
- očuvanje poželjnih vrijednosti osobina fenotipa (vanjštine, prilagodljivosti i drugog),
- očuvanje i standardizacija poželjnih odlika kakvoće mesa i mlijeka,
- povećanje veličine i strukture populacije slavonsko-srijemskog podolca na razinu dugoročne održivosti.
Metode postizanja uzgojnih ciljeva:
Slavonsko-srijemski podolac uzgaja se u čistoj krvi, a matična knjiga je „zatvorena“ 2013. godine određivanjem 7 linija bikova i 13 rodova krava.
To znači da se u matičnu knjigu može ažurirati samo grlo čiji otac i majka su već upisani u glavni dio matične knjige ove pasmine. Izuzetak je u slučaju osvježavanja krvi unutar pasmine kada se u matičnu knjigu mogu upisati potomci prihvaćenih očeva iz srodnih pasmina (npr. mađarskog sivog goveda).
Osvježavanje krvi bikovima drugih srodnih pasmina moguće je samo u izuzetnim slučajevima i uz opravdan razlog. Preporuku daje voditelj uzgoja, koji procjenjuje i odabire pojedinačno svakog bika srodne pasmina za kojeg se smatra da uz osvježenje krvi može podići kvalitetu uzgoja. Procjena se radi temeljem analize rodoslovlja i genetske analize s ciljem očuvanja genetske raznolikosti.
Dozvolu za korištenje bikova srodnih pasmina u cilju osvježavanja krvi izdaje Udruga uzgajivača slavonsko-srijemskog podolca.
Plansko vođenje uzgoja:
Osnovni preduvjet za plansko vođenje uzgoja (planski pripusti) je vjerodostojna matična evidencija temeljem koje su određene linije bikova i rodovi krava u populaciji. Na taj se način doprinosi očuvanju i/ili povećanju genetske varijabilnosti te izbjegavanju štetnih utjecaja uzgoja u srodstvu (inbreedinga).
Od trenutka pasminskog utemeljenja linija bikova došlo je do smanjenja broja linija tako da je od početnih sedam utvrđenih linija danas su u uzgoju zastupljene svega 4 linije (1, 3, 4 i 5).
Mjere zaštite:
Ovu pasminu potrebno je prvenstveno promatrati kao važan genetski resurs, a također je potrebno istaknuti ekološku i gospodarsku vrijednost, na primjer u proizvodnji specifičnih proizvoda.
Slavonsko-srijemski podolac spada u skupinu KRITIČNO UGROŽENIH pasmina u Republici Hrvatskoj. Kako su kritično ugrožene pasmine (Ne (efektivna veličina populacije)= manje od 50) rijetko samoodržive treba ih uključiti u sve raspoložive programe pohrane genetskog materijala (banka gena), in situ i ex situ programa, te programa gospodarskog korištenja.
Područje provedbe programa:
Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, selo Krapje, ograđeni pašnjak Orlinci s gaterom i nadstrešnicom.
Provedba programa:
Javna ustanova je 2004. godine nabavila iz Centra za reprodukciju u stočarstvu u Križevcima 19 krava, 1 bika i 1 tele.
Danas Ustanova uzgaja u matičnom stadu 18 krava i jednog bika slavonsko-srijemskog podolskog goveda. Godišnji prirast (oteljeni telići) se prodaju zainteresiranim uzgajivačima ove izvorne pasmine. Broj prodanih telića ovisi o broju othranjenih telića godišnje i zainteresiranosti uzgajivača. Dio prirasta ženskih grla teladi se koristi za obnovu postojećeg matičnog stada.
Potrebna oprema:
Ograđeni pašnjak, gater i nadstrešnica na pašnjaku Orlinci kod sela Krapje.
Edukativni programi:
Stado slavonsko-srijemskog podolskog goveda je dio prezentacije u sustavu posjećivanja Parka prirode Lonjsko polje na edukativnoj pješačkoj stazi Staza graničara.
Rezultati programa:
Rezultat programa je povećanje broja novih uzgajivača ove izvorne pasmine te samim time i povećanje brojnog stanja populacije ovog goveda.
Kontakt osobe:
Javna ustanova Park priroda Lonjsko polje:
Maja Sabljak
Tel: +385 (0)44 611 190
Fax: +385 (0)44 606 449
GSM: +385 (0)99 476 3115
e-mail: sumar@pp-lonjsko-polje.hr