
Šišmiši – leteći sisavci
- 23.08.2023
Šišmiši su jedini sisavci koji aktivno lete, a Dan šišmiša međunarodno se obilježava zadnjeg vikenda u kolovozu.
Njihovi prednji udovi preobraženi su u krila. Danas je na svijetu poznato oko 1 100 vrsta. U Hrvatskoj su poznate 34 vrste i sve vrste šišmiša u Hrvatskoj su strogo zaštićene.
Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu pa i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću insekata. Bioindikatori (pokazatelji) su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.
Guano, izmet šišmiša, smatra se pak jednim od najboljih gnojiva.
Mit je da su šišmiši slijepi – oni vide, ali im taj osjet nije najpotrebniji. U prostoru se kreću zahvaljujući eholokaciji – sustavu orijentacije pomoću odbijenih kratkih ultrazvučnih valova. Pomoću eholokacije orijentiraju se i hvataju plijen.
Danju i zimi borave u skloništima (drvene kuće, špilje, jame, krovovi kuća, duplje drveća) obično viseći naglavačke na stropu ili na nepristupačnom mjestu. Skloništa ih štite od vremenskih prilika i predatora.
Ljeti ženke šišmiša u skloništima donose na svijet najčešće po jedno mlado. U takvoj zajednici može biti i nekoliko stotina ili tisuća jedinki i naziva se porodiljna kolonija.
Obzirom na veličinu tijela, šišmiši su sisavci s najdužim životnim vijekom. Najstarija zabilježena jedinka imala je čak 41 godinu.
Većina vrsta šišmiša ima samo jedno mlado godišnje.
Ugroženi su zbog prekomjerne upotrebe pesticida u poljoprivredi i šumarstvu koja ubija insekte – njihovu hranu, a ujedno truje i njih, zatim zbog krčenja šuma, zagađenja vode, zraka i tla, kanaliziranja vodotoka, svjetlosnog zagađenja, ekstremnih vremenskih nepogoda učestalijih zbog klimatskih promjena, neprimjerene obnove građevinskih objekata i uznemiravanja u skloništima.